početak EKONOMIJA Život i njegovi troškovi

Život i njegovi troškovi

od nedelja
698 pregleda

Američke slike bez izložbe
U zlatnim vremenima novije američke ekonomije važilo je nepisano pravilo da 1/3 mesečnih prihoda odlazi na kredit za stan (ili stanarinu), 1/3 se potroši na mesečne troškove (dažbine, hrana, odeća, higijena, lekovi, zabava, putovanja…) a 1/3 ostaje na štednji! Po takođe nepisanom pravilu, porez na nekretninu iznosio je donedavno 1% od vrednosti nepokretnosti (sredstva su ulagana u škole, parkove, bolnice, puteve u eriji u kojoj se kuća, stan ili vikendica nalaze), ali je i to nepisano pravilo nestalo u vrtlogu ekonomskih previranja i teške recesije od pre desetak godina. Naravno, ima još uvek onih koji srećna vremena pamte, ali se našoj generaciji zalomila ekonomska kriza iz 2008. godine, od koje se poklekla srednja američka klasa još uvek nije oporavila.
Iz perspektive Srbije, tamošnjih prihoda i rashoda, teško je razumeti jadikovku koja ponekad stiže sa ove strane okeana, ali istina je. I ovde postoji inflacija, i ovde se svakog vikenda od novih cena, naročito hrane, hvatamo za glavu, i ovde se plate mnogima ne povećavaju čak ni za 3% projektovanih povećanja troškova života. Moja prijateljica, patolog, dr koja već nekoliko decenija radi u istoj bolnici, povišicu nije dobila već 5 godina, uz jednostavno obrazloženje da nije uradila dovoljno patoloških analiza! Apsurdno – što više bolesnih, to bolje doktorima, pomislili biste, ali ni to više nije apsolutna istina. Ekonomisti uglavnom retko ili skoro uopšte ne pominju inflaciju, a i kada je pomenu, drže se predviđenih 10 procenata, tek da nam pokažu da imaju smisao za humor.
Danas stvari stoje ovako – za troškove kredita ili stanarine prosečna porodica (sa dva zaposlena člana prosečna bruto plata je u državi Ilinois $70,000 godišnje) izdvaja polovinu svojih mesečnih prihoda, a drugom polovinom namiruje mesečne dažbine – struja $100, gas –$50, benzin –$200, Hrana –$400, kablovska, mobilni i TV –$300, troškovi održavanja – $200, porez na nekretnine u proseku $2,500 godišnje. Za one koji ne znaju, troškovi utrošene vode, a često i kablovske televizije i interneta u velikim stambenim kompleksima uključeni su u troškove održavanja, zajedno sa održavanjem dvorišta, čišćenjem snega, rasvetom…
Nikome nije jasno gde se denula ona jedna trećina, koju su Ameri u najboljim godinama ovdašnje ekonomije odvajali na štednju, kupovinu akcija, vrednosnih papira, osnivanja porodičnih trastova i zadužbina. Zbog toga su najčešće posezali za nepresušnim zaduživanjem na kreditnim karticama. Osam od deset Amerikanaca je zaduženo stambenim kreditom ili dugom na karticama, od kojih na plastiku otpada 39% zaduženosti. Tako danas prosečni Amerikanac u svom novčaniku ima 8 kreditnih kartica, na kojima američka prosečna porodica duguje $16,950, ili ima ukupno oko $140,000 duga, uključujući stambeni kredit.
Postoji anegdota, prema kojoj je sadašnji američki predsednik, Donald Tramp, tamo negde početkom ovog veka, izlazeći iz jedne od svojih zgrada u Njujorku, svoju ćerku Ivanku pitao kakva je razlika između njega i prosjaka? I šeretski odgovorio: “Prosjak ne duguje milione dolara nikome”!
Život sa dugom, kao stil američkog života, mnoge je tokom recesije opredelio za neku od formi bankrotstva, a i firme za konsolidaciju duga posezale su za sloganom – “Kad može Tramp, zašto ne biste mogli i vi?!” Savet je prošle godine poslušalo oko 500.000 domaćinstava, najviše onih koji su zaduženi u Kaliforniji.
Pred ozbiljnim bankrotstvom su i mnoge američke države, velike korporacije, mala privatna preduzeća… O inflaciji se govori retko, mada mnogi citiraju reči Miltona Fridmena, da je inflacija porez za čije usvajanje nije potreban zakon. Oni duhovitiji bi rekli da je inflacija pojava kojom ti je dopušteno da živiš u boljem kraju, bez selidbe, ili slučaj kada garažu za dvoja kola zameni garaža za dve familije. Ekonomisti je predviđaju po ciklusima, poznatim modelima ili jednostavno uz pomoć kristalne kugle.
Ipak, za mene je i dalje velika misterija kako se prosečna porodica u Srbiji sa tako malim (skoro nemerljivim prihodima), bori sa gotovo američkim cenama voća, mesa, povrća, prevoza, i tako visokim cenama benzina. Poređenja su skoro nemoguća, kao i logične analize. Čak ni objašnjenja da svako ima neko selo ili nekoga u inostranstvu posle toliko decenija ne piju vodu. Ekonomistima ni tamo ne nedostaju kristalne kugle.

 

1970

Nova kuća
 
Prosečni godišnji prihod: 
Poštanska marka: 
Galon benzina: 
Tuce jaja: 
Galon mleka: 
$26,600.00 
 
$8,734.00 
$0.06 
$0.36 
$0.62 
$1.15 

2016

Nova kuća
 
Prosečni  godišnji prihod: 
Poštanska marka: 
Galon benzina: 
Tuce jaja: 
Galon mleka: 
$220,000.00 
 
$70,000.00 
$0.47
$2.40
$2.62 
$3.22 

 Dug prosečnog domaćinstvaNacionalni dug
Kreditne karte$16,748$779 milijarde
Stambeni krediti$176,222$8.48 triliona
Krediti za kola$28,948$1.16 triliona
Studentski krediti$49,905$1.31 triliona
   

 

 

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.