MR SCI.MED. DR MILENA AĆIMOVIĆ – NAČELNICA GINEKOLOGIJE
Načelnica ginekologije i porodilišta u užičkoj bolnici mr sci. med. dr Milena Aćimović rekla je da će ovaj novi odsek biti otvoren u sklopu odeljenja babinjara i porođajne sale, ali sa posebnim ulazom.
– Taj odsek će biti značajan za ceo region. Prostorno i kadrovski je potpuno kompletiran, ostalo još par sitnica i nabavka ultrazvučnog aparata, Deo novca je već sakupljen od humanitarne utakmice, koja je održana pre nekoliko meseci. Od početka ideje imali smo podršku direktora, lokalne samouprave i privrednika. Ja sam doktor nauka i subspecijalista iz oblasti sterilititeta i nosila bih ceo taj posao, a imamo i doktorku Anu Đerić Milošević. Ona je genetičarka, doktor nauka, koja je doktorirala na Hajdenbergu. Zajedno možemo da radimo inseminacije i kasnije vantelesnu oplodnju, s tim što će nam za vantelesnu oplodnju trebatim još neke opreme i ulaganja. Bez obzira, taj početak je pomak i za naš kraj od velikog značaja, jer je jako povećan broj parova koji ne može odmah da dobije decu – rekla je dr Aćimović.
Ona sa ponosom kaže da njeno odeljenje, pored nje i pomenute koleginice, ima još dva doktora nauka, dr Ljilju Vučković i dr Branku Bacetić.
– Ne postoji bolnica u Srbiji koja ima toliko školovanih ljudi van Beograda i to na jednom odeljenju. To je ponos naše bolnice, jer čak i u Beogradu neke klinike nemaju doktora nauka – rekla je dr Aćimović.
Odeljenje ginekologije Opšte bolnice Užice proteže se na dva sprata. Zaposleno je 15 lekara specijalista, jedan lekar na specijalizaciji i oko 50 sestara. Odljenje ginekolije za sada ima svojih devet odseka i to: babinjare, porođajnu salu, patologiju trudnoće, operativnu ginekologiju, konzervativnu ginekologiju, odseke mikroinvazivne hirurgije, operativnog steriliteta i ginekoloških intervencija.
– Radi se dosta laparoskopskih hirurgija. Kod nas je počela da se radi pre oko dvadeset godina. Iz godine u godinu broj tih operacija se povećava. Odnos između laparoskopske hirurgije i otvorene hirurgije bude skoro 60 prema 40. Laparoskopske histerorektomije takođe radimo, što veoma mali broj bolnica u Srbiji radi. Takođe radimo amiocinteze i radikalne onkološke operacije Verthajm mejs, kojih smo u poslednje vreme imali oko desetak. Ne sećam se da smo poslednjih godina vanmaetričnu trudnoća radili otvorenom hirurgijom. Imamo genetsko savetovalište koje dobro funkcioniše u poslednjih sedam godina i u pripremi je savetovalište za sterilitet – rekla je načelnica ginekologije.
Prema njenim rečima, u toku poslednjih pet godina, godišnje se rodi od 1.500 do 1.700 beba, ali to je manje kada se gleda prosek za deset godina.
– U prošloj godini rođeno je bilo 1.549 beba, a do sada je rođeno 1.393. Ove godine je ipak nešto više nego u prethodne dve godine. Procenat carskih rezova je porastao i postao je kao opšti trend. Procenat uz epiduralnu ansteziju je od 15 do 20 posto porođaja. Pacijentkinje same traže epidural i imamo službu anestezije, čiji su anestetičari vrlo raspoloženi da to rade i to je besplatna usluga – dodala je dr Aćimović.
Za uslove za rad i pacijente na ovim odeljenjima, načelnica kaže da su solidni.
– Bili smo spremni da izađemo u susret i Čačanima, kada su oni renorvirali svoj prostor, pa su pacijentkinje čačanskog regiona dolazile kod nas da se porode, a jedan broj je išao u Kragujevac. Uslovi uvek mogu biti bolji. Kada pogledate u Srbiji kakve su bolnice, mi smo poprilično sređeni. Instrumentarijum je doduše prilino star, kvari se. Potrebno je da se to sve nekako zanovi. Nedostaju nam dva ultrazvučna aparata, nova instrumenta, jer su naša poprilično zastarela, imamo jedan laparoskopski stub i dobro bi nam došao još jedan, jer imamo sve veći broj operacija, ni oprema za histeroskopske intervencije nije u dobrom stanju, nedostaje nam deo da bismo radili histeroskopije i polipektomije, tako da uvek nešto fali – dodala je naša sagovornica.
Kada je reč o abortusima u užičkoj bolnici iz godine u godinu je sve manji, ali to ne znači da je smanjen broj abortusa, jer u gradu postoje mnoge privatne ginekološke ordinacije. Prošle godine u užičkoj bolnici je urađeno 109 keretaža. Dr Aćimović kaže da je sada mnogo više zastupljena kontracepcija.
U ginekološkoj ambulanti obavi se oko 7.000 pregleda, u akušerskoj oko 3.500, dok u ultrazvučnoj oko 7.000 pregleda godišnje, dok se obavi od 2.500 do 3.000 ginekoloških intervencija.
Među prvima u Srbiji u užičkoj bolnici je počelo uzimanje krvi iz pupčanika za matične-stem ćelije.
Zvezdana Gligorijević (Užička nedelja 973)
4 više komentara
A dr.Rada Markovic ste zaboravili draga doktorko nauka?Najbitniji stub Uzicke bolnice u lecenju steriliteta i laparaskopskim operacijama!Sramota.I evo da vas podsetim,bas meni je u vasoj bolnici radjena vanmatericna trudnoca otvorenom hirurgijom jer ste me drzali do zadnjeg minuta u najgorem stanju!
Citam ovaj tekst o sterilitetu u Uzickoj bolnici i prosto neverujem da se ne pominje ime i prezime doktora koji se dugi niz godina bavi sterilitetom a to je dr.Rade Markovic.Sramota da se njegovo ime ne nalazi u ovom tekstu.Licno meni je radio i intervencije,i pripreme za Vantelesnu oplodnju u saradnji sa timom prof Vesne Kopitovic iz Novog Sada.Kada sam prvu vantelesnu oplodnju radila u Leskovcu kod profesora Stojkovica pitali su nas da li vas Rade Markovic priprema i uvodi u ovaj proces ,uzice neka se ponosi sa takvim strucnjakom.U Novom Sadu na klinici Genesis su nam rekli a Uzicani sta vam radi Rade Markovic i slusajte ga i sa nasom zajednickom saradnjom uspecemo .Tako je i bilo i sada sam majka blizanaca od 4.5 godine.Zasto samo Uzice i Uzicka bolnica zaboravljaju takvog strucnjaka priznatog u celom svetu.Zasto se njegovo ime ne nalazi u ovom tekstu.Koliko on godisnje intervencija uradi,koliko porodjaja…koliko zena leci od steriliteta ..
Mozete Vi,draga doktorko,imati jos toliko doktora nauke,ali niko od pomenutih,a i onih koje ste izostavili,ne mogu prici strucnosti i znanju primarijusu doktoru Radu Markovicu! Za doktora Markovica znaju sve klinike u Srbiji i Uzice treba da je ponosno sto ima jednog takvog strucnjaka u svom gradu!
Citajuci ovaj tekst stekla sam utisak da se do sada u Uzicu u bolnici nisu lecili pacijenti i pacijentkinje koji su imali ili imaju problem steriliteta, jer sam naslov to govori. Stekoh utisak da je oprema za vantelesnu oplodnju tricava sitnica, i eto, fali jos samo nesto. Hm. Postavlja se pitanje zbog cega je jedna vantelesna oplodnja, bez hormonske terapije koju zena prima, od 180.000 do 240.000 dinara po pokusaju? Ovaj deo teksta je potpuno zbunjujuci:
„Za uslove za rad i pacijente na ovim odeljenjima, načelnica kaže da su solidni.
– Bili smo spremni da izađemo u susret i Čačanima, kada su oni renorvirali svoj prostor, pa su pacijentkinje čačanskog regiona dolazile kod nas da se porode, a jedan broj je išao u Kragujevac. Uslovi uvek mogu biti bolji. Kada pogledate u Srbiji kakve su bolnice, mi smo poprilično sređeni. Instrumentarijum je doduše prilino star, kvari se. Potrebno je da se to sve nekako zanovi. Nedostaju nam dva ultrazvučna aparata, nova instrumenta, jer su naša poprilično zastarela, imamo jedan laparoskopski stub i dobro bi nam došao još jedan, jer imamo sve veći broj operacija, ni oprema za histeroskopske intervencije nije u dobrom stanju, nedostaje nam deo da bismo radili histeroskopije i polipektomije, tako da uvek nešto fali – dodala je naša sagovornica.“
Prvo se kaze da su uslovi za rad solidni (uslovi za rad valjda podrazumevaju opremu koja je potrebna za rad s pacijentima), pa se kaze da moze uvek bolje, pa da su poprilicno sredjeni, pa onda da je instumentarijum poprilicno star i da se kvari i da je potrebno sve to nekako zanoviti. Nedostaju dva uz aparata, jer su postojeci zastareli…
Dakle, kako stanje moze biti solidno, ako je dole sve ovo pobrojano, uglavnom zastarelo ili nedostaje? Sta onda to samo malo nedostaje, kad ni ultrazvucni aparat jos nije nabavljen? Jasno je da je deo sredstava putem humanitarne utakmice prikupljen, al ocigledno ne sve, jer uz aparat jos nije nabavljen?! A koliko je porazavajuce sto se tako prikupljaju sredstva, to je vec posebna tema.
Ne znam kako je onima koji su tek na pocetku borbe protiv steriliteta, al mene bi ovaj tekst prilicno uznemirio, da sam na njihovom mestu. Koliko je bitno skolovanje lekara, toliko je bitna praksa, a takodje, bez savrmene opreme, ne moze se pricati na temu da ce se raditi vantelesna oplodnja u nasoj bolnici. Ja od srca zelim da se otvori centar za VTO u Uzicu, kao recimo Valjevci sto su otvorili, ali, tu su ulaganja velika i treba jasno izneti kolika su to sredstva, i kojim sredstvima uzicka bolnica moze raspolagati u narednom periodu, i u kojoj godini se to tacno moze desiti. Prosto neozbiljno zvuci deo recenice: „s tim što će nam za vantelesnu oplodnju trebatim još neke opreme i ulaganja.“
Celom doktorskom timu zelim puno srece u radu, a nadam se da ce biti obezbedjena sva potrebna oprema do kraja 2020. godine, kao i pisholog pri savetovalistu za vantelesnu oplodnju, jer je i on jedan od kljucnih igraca u celoj toj prici oko vantelesne oplodnje..
Svim parovima koji se bore protiv steriliteta, zelim puno strpljenja, snage, vere, optimizma i novca, ne odustajte, ali vodite brigu i o svom psihickom i fizickom zravlju!