UŽIČKA PRIVREDA

od nedelja
743 pregleda

IMPOL SEVAL

Sve je teže raditi

– Devedesetih smo radili sa godišnjom proizvodnjom koja je jednaka našoj sadašnjoj mesečnoj. Ono što je bitno je da smo tih godina sačuvali naše zaposlene koji su znali i umeli da od 2002. godine podignu fabriku do današnjeg nivoa –

Impol Seval je i dalje jedna od retkih firmi koja predstavlja pri­mer uspešne privati­zacije. Još od 2002. godine, kada je „Impol d.d. Slovenska Bistri­ca“ kupila 70% društvenog kapi­tala, preduzeće radi uspešno i sa tadašnjih 13,596 tona proiz­voda, proizvodnja danas prela­zi brojku od 60.000 tona. Na kon­ferenciji za novinare održanoj povodom Dana Društva Impol Se­vala, generalni direktor Ninko Tešić se osvrnuo na vreme koje je prošlo.

image-010– Ovaj period od 12 godina od privatizacije je bio veoma uspe­šan po svim pokazateljima, uklju­čujući i rast proizvodnje i pro­duktivnosti, kao i prihoda. Mi smo imali značajna ulaganja, bli­zu 70 miliona evra u ovom peri­odu. Fabrika je još od otvaranja 1975. godine imala dobre rezul­tate, ali nakon toga je usledio pe­riod devedesetih, sankcija i ra­ta. Fabrika je praktično 2001. godine dovedena na ivicu pro­pasti. Radili smo tih godina sa godišnjom proizvodnjom koja je jednaka našoj sadašnjoj mesečnoj proizvodnji. Ono što je bitno je da smo sačuvali naše zaposlene koji su znali i umeli da od 2002. godine podignu fabriku do dana­šnjeg nivoa – izjavio je Tešić i predstavio rezultate poslovanja preduzeća u ovoj godini.

– Mi smo ove godine imali ukupnu proizvodnju veću od 44 hiljade tona, što je 3,12% manje nego u prethodnoj godini, a pro­centualno za 0,96 više od pla­niranog. U delu bojenog progra­ma smo od maja meseca izašli na proizvodnju od preko 700 tona proizvoda mesečno. To je jedno ohrabrenje, iako nismo još uvek zadovoljni sa obimom posla, od­nosno plasmana kojeg imamo u bo­jenom programu. To je težak i mu­kotrpan posao, ali su tendencije dobre i nadamo se da ćemo već u idućoj godini imati veću proiz­vodnju i više kupaca, i da ćemo zauzeti neko ozbiljnije mesto na tržištu Evrope kao fabrika ko­ja se bavi bojenim programom.Iako fabrika posluje odlično, generalni direktor je otkrio da dobit ne prati proizvodne re­zultate.

– U ovih devet meseci, iako su odlični proizvodni rezulta­ti, dobit fabrike nije na plani­ranom nivou iz dva razloga. Je­dan je zbog stalnog rasta premije na metal, odnosno nadoplatak nad cenom metala na berzi koji je od sredine prošle godine izuzetno mnogo porastao i mi nismo uspe­li da taj deo prenesemo na proda­jne cene, odnosno na kupce. Drugi razlog je pad vrednosti dinara gde su velike negativne kursne razlike, a ove godine Ministar­stvo finansija nije dozvolilo pravilnikom o kontnom okviru da razgraničavamo kursne raz­like na period dospeća kredi­ta za investicije u obrtna sred­stva. Tu se nadamo da ćemo uspeti da ubedimo Ministarstvo da je ta odredba u pravilniku pogrešna i nadamo se da će se sledeće godi­ne to promeniti, a onda možemo imati bolje finansijske rezulta­te, odnosno dobit.

Impol Seval“ je jedna od fir­mi koja u Srbiji najviše izvozi svoje proizvode, a Tešić kaže da je ono što proizvode za našu ze­mlju sasvim dovoljno da podmi­ri potrebe.

– U strukturi ostvarene pro­izvodnje 97% se odnosi na proiz­vodnju namenjenu izvozu i dalje sa dominantnim učešćem proda­je na tržištu Nemačke, Italije i Rusije. U prvih devet meseci smo ostvarili 73,8 miliona evra iz­voza što nas i dalje svrstava u red najvećih srpskih izvoznika.

Novinare je interesovalo ka­ko fabrika uspeva da održi ova­ko dobre rezultate u izvozu i ka­ko pronalazi tržišta.

– Mislim da je odgovor na prvo pitanje – teško. Mi smo jed­nostavno fabrika koja na domać­em tržištu nema šta da traži, jer je mala potražnja i mi plasi­ramo 3% proizvodnje čime pod­mirujemo tržište Srbije. Okre­nuti smo evropskom tržištu pre svega i prošle godine smo napra­vili dobar iskorak ka Rusiji gde smo plasirali oko 9 hiljada to­na, što je značajna cifra. Iako smo očekivali da ćemo ove godi­ne realizovati 12 hiljada tona na ruskom tržištu, to se nije desi­lo zbog ukrajinske krize i svih problema koji su nastali kao po­sledica toga. Predviđamo da će­mo ovu godinu završiti sa 5 hi­ljada tona jer je pomenuta kriza značajno uticala na pad privred­nih aktivnosti u Rusiji, a bojim se da to počinje da se odražava i na Evropsko tržište, iako se o tome mnogo ne priča i mi tre­nutno imamo malo problema sa plasmanom. Ne prodajemo onoli­ko koliko bi nam bilo potrebno da završimo godinu u ovom tempu, ali smo optimisti da ćemo neka­ko to pobediti.

image-011Jernej Čoka, predsednik upra­ve Impol kaže da bez obzira na sve ne postoji veliki razlog za strah.

– Gospodin Tešić je u pravu da se u poslednje vreme na nekim programima, i ne samo mi nego i konkurencija, oseća neki pad po­trošnje u Evropi. Ja sam već du­go u ovom poslu, znam da jednom ide gore, jednom dole, ali se sve u suštini okreće. Mi mislimo da sada neće doći do neke veće krize i da će se sledeće godine to popraviti – izjavio je predsed nik uprave i dodao da je kvali- tet i dalje presudan za dobro poslovanje. – Mi smo posebno jaki u autu- mobilskoj industriji. “Merce- des” direktno uzima od nas preko 8000 tona različitih materijala za proizvodnju automobila, kao i “BMV” i “Audi”. Mi imamo preko 30% evropskog tržišta i ako me pitate kako smo u tome uspeli, re- ći ću vam da smo mi u pravo vreme investirali, a to je vreme najveće krize tokom 2008. godine. Svi su nam kazali da smo malo ludi, ali kada je kriza prošla, onda se po- čelo tržište otvarati i za dve godine smo mi program poveća- li najmanje za 25 hiljada tona. Na- ravno, bez dobrog kvaliteta ne- ma ništa, jer Mercedes ne može da ide putem ako je nešto puklo u njemu, pošto mi dajemo materij- al za unutrašnje delove. Treba da imate kvalitetan proizvod, tač- ne isporuke, konkurentne cene i ja mislim da kada imate to, kupci dolaze – izjavio je Jernej Čoka. Nadovezujući se na priču o ulaganjima, gospodin Ninko Te- šić je izjavio da oni nastavljaju rad na tome i u godini koja pro- lazi. – Ove godine manje ulažemo u odnosu na one prethodne, i mi smo za ovih devet meseci uložili 2,2 miliona evra, a do kraja godine će ta cifra stići 3 miliona evra, što je praktično minimalno po- trebno da bi fabrika mogla nor- malno da radi – otkrio je Tešić. Plan strategije razvoja fa- brike koji će pokriti narednih šest godina predviđa rekon- strukciju i modernizaciju kom- pletne tehnološke linije kako bi firma ušla na nova tržišta. – To radimo sa ciljem da se stvore uslovi za proizvodnju to- plo valjanih traka od 10 tona, jer želimo da se pojavimo na tržiš- tu sa džambo trakama, što je ten- dencija u svetu. Nama će ovo ula- ganje omogućiti, ukoliko bude do neta odluka o tome, povećanje produktivnosti i smanjenje svih troškova, ali bi takođe treba- lo da poboljša značajno kvali- tet proizvoda – izjavio je gospo- din Tešić. Ovih dana se u medijima do- sta piše o preduzećima koja du- guju milione državi i poslovnim bankama, ali “Impol Seval” nema tih problema. – I dalje nam je dobra tekuća likvidnost. Odnosi sa poslov- nim bankama su izuzetno korek- tni, mislim da smo sa cenom kapi- tala koji pozajmljujemo od banaka među prvim firmama u Srbiji, od- nosno imamo najpovoljnije uslo- ve – rekao je Tešić koji ne krije da fabrika ne bi uspešno poslo- vala da nije zaposlenih. – Ove godine smo primili 33 mlada zaposlena i time smo prak- tično završili sa strategijom razvoja kadrova koju smo napravi- li. Od 2008. godine smo primili 189 radnika, i time smo ispuni- li želju da se ova fabrika pod- mladi i da imamo mlade ljude ko- ji će preuzeti posao od ovih koji odlaze u penziju. Na svim radnim mestima sada imamo mlade lju- de koji će omogućiti da ova fa- brika ima budućnost. Najverovat- nije ćemo u narednim godinama smanjiti tempo prijema, jer smo sa ovim brojem ispunili ono što smo zacrtali. Pošto je nedavno usvojen novi Zakon o radu, mnoge zanima da li će se to odraziti na zaposlene u ovoj firmi, i uopšte na rad “Impol Sevala”. – Novi Zakon je uveo fleksi- bilniji sistem radnog vremena i korišćenja godišnjeg odmora, što za društva tipa našeg, sa već- im brojem zaposlenih, omogućava organizovanje rada zaposlenih sa manje troškova. Produžetak ra- da na određeno vreme za period do 24 meseca omogućava kvalitetniju selekciju kandidata. Pri tome, mnoga rešenja iz novog Za- kona, usmerena na racionalniji rad i poslovanje u našim proce- durama i aktima su već sadržana, jer nisu bila u suprotnosti ni sa starim Zakonom, tako da nam obe- zbeđenje primene ovog Zakona ni- je bilo teško – objasnio je Nin- ko Tešić. Koliko fabrika uspešno po- sluje možda najbolje govori poda- tak o zaradama zaposlenih. U ovoj godini, prosečna neto zarada iz- nosila je 60.343 dinara, a pred- uzeće je ispoštovalo sve odred- be Kolektivnog ugovora Društva, uključujući i isplatu regresa, to- plog obroka, solidarne pomoći i poklona. Na Dan Društva, svim zaposlenima se isplaćuje jubi- larna nagrada u iznosu od 17.700 dinara, što je za Srbiju i firme koje posluju u njoj, jako retko.

N. Kutlešić 

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.