IMPOL SEVAL
Sve je teže raditi
– Devedesetih smo radili sa godišnjom proizvodnjom koja je jednaka našoj sadašnjoj mesečnoj. Ono što je bitno je da smo tih godina sačuvali naše zaposlene koji su znali i umeli da od 2002. godine podignu fabriku do današnjeg nivoa –
Impol Seval je i dalje jedna od retkih firmi koja predstavlja primer uspešne privatizacije. Još od 2002. godine, kada je „Impol d.d. Slovenska Bistrica“ kupila 70% društvenog kapitala, preduzeće radi uspešno i sa tadašnjih 13,596 tona proizvoda, proizvodnja danas prelazi brojku od 60.000 tona. Na konferenciji za novinare održanoj povodom Dana Društva Impol Sevala, generalni direktor Ninko Tešić se osvrnuo na vreme koje je prošlo.
– Ovaj period od 12 godina od privatizacije je bio veoma uspešan po svim pokazateljima, uključujući i rast proizvodnje i produktivnosti, kao i prihoda. Mi smo imali značajna ulaganja, blizu 70 miliona evra u ovom periodu. Fabrika je još od otvaranja 1975. godine imala dobre rezultate, ali nakon toga je usledio period devedesetih, sankcija i rata. Fabrika je praktično 2001. godine dovedena na ivicu propasti. Radili smo tih godina sa godišnjom proizvodnjom koja je jednaka našoj sadašnjoj mesečnoj proizvodnji. Ono što je bitno je da smo sačuvali naše zaposlene koji su znali i umeli da od 2002. godine podignu fabriku do današnjeg nivoa – izjavio je Tešić i predstavio rezultate poslovanja preduzeća u ovoj godini.
– Mi smo ove godine imali ukupnu proizvodnju veću od 44 hiljade tona, što je 3,12% manje nego u prethodnoj godini, a procentualno za 0,96 više od planiranog. U delu bojenog programa smo od maja meseca izašli na proizvodnju od preko 700 tona proizvoda mesečno. To je jedno ohrabrenje, iako nismo još uvek zadovoljni sa obimom posla, odnosno plasmana kojeg imamo u bojenom programu. To je težak i mukotrpan posao, ali su tendencije dobre i nadamo se da ćemo već u idućoj godini imati veću proizvodnju i više kupaca, i da ćemo zauzeti neko ozbiljnije mesto na tržištu Evrope kao fabrika koja se bavi bojenim programom.Iako fabrika posluje odlično, generalni direktor je otkrio da dobit ne prati proizvodne rezultate.
– U ovih devet meseci, iako su odlični proizvodni rezultati, dobit fabrike nije na planiranom nivou iz dva razloga. Jedan je zbog stalnog rasta premije na metal, odnosno nadoplatak nad cenom metala na berzi koji je od sredine prošle godine izuzetno mnogo porastao i mi nismo uspeli da taj deo prenesemo na prodajne cene, odnosno na kupce. Drugi razlog je pad vrednosti dinara gde su velike negativne kursne razlike, a ove godine Ministarstvo finansija nije dozvolilo pravilnikom o kontnom okviru da razgraničavamo kursne razlike na period dospeća kredita za investicije u obrtna sredstva. Tu se nadamo da ćemo uspeti da ubedimo Ministarstvo da je ta odredba u pravilniku pogrešna i nadamo se da će se sledeće godine to promeniti, a onda možemo imati bolje finansijske rezultate, odnosno dobit.
„Impol Seval“ je jedna od firmi koja u Srbiji najviše izvozi svoje proizvode, a Tešić kaže da je ono što proizvode za našu zemlju sasvim dovoljno da podmiri potrebe.
– U strukturi ostvarene proizvodnje 97% se odnosi na proizvodnju namenjenu izvozu i dalje sa dominantnim učešćem prodaje na tržištu Nemačke, Italije i Rusije. U prvih devet meseci smo ostvarili 73,8 miliona evra izvoza što nas i dalje svrstava u red najvećih srpskih izvoznika.
Novinare je interesovalo kako fabrika uspeva da održi ovako dobre rezultate u izvozu i kako pronalazi tržišta.
– Mislim da je odgovor na prvo pitanje – teško. Mi smo jednostavno fabrika koja na domaćem tržištu nema šta da traži, jer je mala potražnja i mi plasiramo 3% proizvodnje čime podmirujemo tržište Srbije. Okrenuti smo evropskom tržištu pre svega i prošle godine smo napravili dobar iskorak ka Rusiji gde smo plasirali oko 9 hiljada tona, što je značajna cifra. Iako smo očekivali da ćemo ove godine realizovati 12 hiljada tona na ruskom tržištu, to se nije desilo zbog ukrajinske krize i svih problema koji su nastali kao posledica toga. Predviđamo da ćemo ovu godinu završiti sa 5 hiljada tona jer je pomenuta kriza značajno uticala na pad privrednih aktivnosti u Rusiji, a bojim se da to počinje da se odražava i na Evropsko tržište, iako se o tome mnogo ne priča i mi trenutno imamo malo problema sa plasmanom. Ne prodajemo onoliko koliko bi nam bilo potrebno da završimo godinu u ovom tempu, ali smo optimisti da ćemo nekako to pobediti.
Jernej Čoka, predsednik uprave Impol kaže da bez obzira na sve ne postoji veliki razlog za strah.
– Gospodin Tešić je u pravu da se u poslednje vreme na nekim programima, i ne samo mi nego i konkurencija, oseća neki pad potrošnje u Evropi. Ja sam već dugo u ovom poslu, znam da jednom ide gore, jednom dole, ali se sve u suštini okreće. Mi mislimo da sada neće doći do neke veće krize i da će se sledeće godine to popraviti – izjavio je predsed nik uprave i dodao da je kvali- tet i dalje presudan za dobro poslovanje. – Mi smo posebno jaki u autu- mobilskoj industriji. “Merce- des” direktno uzima od nas preko 8000 tona različitih materijala za proizvodnju automobila, kao i “BMV” i “Audi”. Mi imamo preko 30% evropskog tržišta i ako me pitate kako smo u tome uspeli, re- ći ću vam da smo mi u pravo vreme investirali, a to je vreme najveće krize tokom 2008. godine. Svi su nam kazali da smo malo ludi, ali kada je kriza prošla, onda se po- čelo tržište otvarati i za dve godine smo mi program poveća- li najmanje za 25 hiljada tona. Na- ravno, bez dobrog kvaliteta ne- ma ništa, jer Mercedes ne može da ide putem ako je nešto puklo u njemu, pošto mi dajemo materij- al za unutrašnje delove. Treba da imate kvalitetan proizvod, tač- ne isporuke, konkurentne cene i ja mislim da kada imate to, kupci dolaze – izjavio je Jernej Čoka. Nadovezujući se na priču o ulaganjima, gospodin Ninko Te- šić je izjavio da oni nastavljaju rad na tome i u godini koja pro- lazi. – Ove godine manje ulažemo u odnosu na one prethodne, i mi smo za ovih devet meseci uložili 2,2 miliona evra, a do kraja godine će ta cifra stići 3 miliona evra, što je praktično minimalno po- trebno da bi fabrika mogla nor- malno da radi – otkrio je Tešić. Plan strategije razvoja fa- brike koji će pokriti narednih šest godina predviđa rekon- strukciju i modernizaciju kom- pletne tehnološke linije kako bi firma ušla na nova tržišta. – To radimo sa ciljem da se stvore uslovi za proizvodnju to- plo valjanih traka od 10 tona, jer želimo da se pojavimo na tržiš- tu sa džambo trakama, što je ten- dencija u svetu. Nama će ovo ula- ganje omogućiti, ukoliko bude do neta odluka o tome, povećanje produktivnosti i smanjenje svih troškova, ali bi takođe treba- lo da poboljša značajno kvali- tet proizvoda – izjavio je gospo- din Tešić. Ovih dana se u medijima do- sta piše o preduzećima koja du- guju milione državi i poslovnim bankama, ali “Impol Seval” nema tih problema. – I dalje nam je dobra tekuća likvidnost. Odnosi sa poslov- nim bankama su izuzetno korek- tni, mislim da smo sa cenom kapi- tala koji pozajmljujemo od banaka među prvim firmama u Srbiji, od- nosno imamo najpovoljnije uslo- ve – rekao je Tešić koji ne krije da fabrika ne bi uspešno poslo- vala da nije zaposlenih. – Ove godine smo primili 33 mlada zaposlena i time smo prak- tično završili sa strategijom razvoja kadrova koju smo napravi- li. Od 2008. godine smo primili 189 radnika, i time smo ispuni- li želju da se ova fabrika pod- mladi i da imamo mlade ljude ko- ji će preuzeti posao od ovih koji odlaze u penziju. Na svim radnim mestima sada imamo mlade lju- de koji će omogućiti da ova fa- brika ima budućnost. Najverovat- nije ćemo u narednim godinama smanjiti tempo prijema, jer smo sa ovim brojem ispunili ono što smo zacrtali. Pošto je nedavno usvojen novi Zakon o radu, mnoge zanima da li će se to odraziti na zaposlene u ovoj firmi, i uopšte na rad “Impol Sevala”. – Novi Zakon je uveo fleksi- bilniji sistem radnog vremena i korišćenja godišnjeg odmora, što za društva tipa našeg, sa već- im brojem zaposlenih, omogućava organizovanje rada zaposlenih sa manje troškova. Produžetak ra- da na određeno vreme za period do 24 meseca omogućava kvalitetniju selekciju kandidata. Pri tome, mnoga rešenja iz novog Za- kona, usmerena na racionalniji rad i poslovanje u našim proce- durama i aktima su već sadržana, jer nisu bila u suprotnosti ni sa starim Zakonom, tako da nam obe- zbeđenje primene ovog Zakona ni- je bilo teško – objasnio je Nin- ko Tešić. Koliko fabrika uspešno po- sluje možda najbolje govori poda- tak o zaradama zaposlenih. U ovoj godini, prosečna neto zarada iz- nosila je 60.343 dinara, a pred- uzeće je ispoštovalo sve odred- be Kolektivnog ugovora Društva, uključujući i isplatu regresa, to- plog obroka, solidarne pomoći i poklona. Na Dan Društva, svim zaposlenima se isplaćuje jubi- larna nagrada u iznosu od 17.700 dinara, što je za Srbiju i firme koje posluju u njoj, jako retko.
N. Kutlešić