INTERVJU
Krenuli smo sa isključenjima
Toplana u ovom trenutku potražuje oko 230 miliona, što nam ugrožava likvidnost. Krenuli smo u isključenja i mogu reći da zaista neće biti povlaćenih, sve koje dugujemo ćemo isključiti.
Nova grejna sezona je pred nama, a direktor Toplane Zoran Šibalić kaže da je za nju sve spremno. Ovih dana su, zbog ogromnih dugovanja, počela isključenja građana sa sistema daljinskog grejanja. U intervjuu za „Užičku nedelju“, direktor govori o tome koliko duguju građani i privreda, na čemu se radilo u prethodnom periodu što se tiče sistema, i da li će doći do povećanja cene grejanja.
Sigurno ono što prvo zanima građane Užica je da li smo spremni za novu grejnu sezonu?
– Spremni smo i mi završavamo sve remonte koje smo započeli po završetku grejne sezone. Ono što smo planirali, mi smo i uradili, ali smo i ove godine morali da rešavamo samo akutne probleme. Finansijska situacija nam nije dozvolila da odradimo sve ono što smo predvideli planom i programom, dakle rešavali smo samo one akutne probleme. To je toplovod u Nikole Pašića, na kom smo u prethodnih nekoliko godina imali dosta problema, a zatim i sanacija jednog kotla plota Zlatibor. I to su poslovi koje smo mogli finansijski da uradimo, jer je situacija teška.
Koliko Toplana u ovom trenutku potražuje novca?
– Oko 230 miliona dinara, što nam ugrožava likvidnost. Mi još nismo vratili deo kredita koji smo povukli za prošlu grejnu sezonu, a novi nećemo moći da uzmemo dok taj ne vratimo.
Ovih dana su aktuelne priče o prinudnim naplatama, a pošto je situacija teška u Toplani, da li ste i vi krenuli sa radovima na tome da se izvrši prinudna naplata?
– Mi smo u zadnjih sedam dana doneli odluku je da krenemo u isključenja. Prva stvar što smo uradili je da smo obišli sve dužnike i ponudili reprogram. Nama trenutno oko 480 građana duguje 70 miliona dinara. Gledajući dugovanja od 50 hiljada pa najviše, a trenutno najveći dužnik duguje oko 107 hiljada dinara. Mi smo te dužnike opominjali i nudili reprogram, pozivali da se dug isplati na rate. Problem je i kod tog reprograma što neko otplati dve tri rate, i onda stane sa uplatom. Vrlo je mali broj ljudi pratilo reprogram i izmirilo dugove, tako da smo sada stvarno krenuli u isključenja i tu nećemo imati milosti. Mi ne možemo da dozvolimo da 92 posto građana koji redovno izmiruju svoje obaveze nemaju grejanje zbog tih koji su hronične neplatiše. Skidaćemo sa sistema daljinskog grejanja i neće biti uključivani dok ne izmire svoje obaveze. Mi smo od gradonačelnika tražili takoreći „blagoslov“ da krenemo u isključenja, ali pod uslovom da ne budemo politički naterani da neke ne isključimo. Dakle, nema povlastica, da li je neko na funkciji ili ne, nas to ne zanima, sve isključujemo.
Da li pomažu sudski izvršitelji u naplati dugovanja?
– Po pravilu bi trebalo da izvršitelji to naplate, da izađu na teren, ali od toga nema ništa. Njima dođu izvršitelji, a onda građani pokušavaju da odlože tu naplatu. Oni verovatno razmišljaju da će neko doneti odluku da se kamata otpiše, da se dug pola takođe otpiše, kao što je bilo sa strujom. To nije korektno prema ljudima koji redovno plaćaju. Ja kao direktor, i ako bude neka odluka ili zakon, to neću sprovesti jer je to degradacija ljudi koji redovno plaćaju.
Kakve je stanje u privredi?
– Privreda izuzetno malo duguje, otprilike 10 do 15 miliona, jer tu imamo lak način otplate. Mi šaljemo dve opomene, a ako se oni ne odazovu na to, automatski im je račun blokiran. Međutim, nama grad duguje čitavih 110 miliona, pa smo pre deset dana dogovorili sa gradom reprogram u roku od tri godine. Ljudi moraju da shvate da je Toplana u teškoj situaciji, jer mi koristimo energente koje moramo odmah da platimo, i gas i mazut. A od naših godišnjih prihoda, 75% od toga ide na nabavku energenata. Naša trenutna potraživanja su šestomesečni prihod preduzeća, pa nam je totalno likvidnost ugrožena. Sreća za Toplanu, a i građane, mi po knjigama pozitivno poslujemo, i onda imamo mogućnost da povučemo kredit za nabavku energenata, i jedna smo od retkih Toplana u Srbiji koja to može i time ne dovodimo u pitanje grejnu sezonu.
Naplatu računa vrši „SON“, i da li možete da nam kažete koliko je to uticalo na naplatu, i da li se ona povećala ili smanjila?
– Pazite, ja kada sam već došao na ovo mesto, „SON“ je postojao. Ono što su moji prethodnici rekli je da je naplata bila bolja pre nego što je uveden ovaj sistem. Tada je postojalo nekoliko radnika koji su pratili stanje i radili na tome da na vreme pozovu korisnike i upozore na dugovanje. Ono što se desilo sa „SON“-om je da smo mi izgubili neki kontakt sa našim korisnicima, kada smo mi opominjali i telefonom upozoravali da će biti isključeni. Mislim da je to bila politička odluka, mada ja moram da priznam da sa novim direktorom „SON“-a Nijemčevićem imamo izuzetno korektnu saradnju. Svi podaci koji su nama potrebni, posebno oko isključenja građana, redovno dobijamo.
Da li je podnet zahtev za povećanje cena i koliko?
Mi inače vršimo povećanje cena prema cenama energenata, ali to se nije menjalo u poslednjih godina. Mi imamo drugi problem, a to je usklađivanje cena za privredu, povlašćene i građane. Zbog toga što privreda plaća mnogo veću cenu grejanja u odnosu na druge grupe, došlo je do situacije da se veliki broj privrednih subjekata isključi sa sistema grejanja.Odluka Vlade je doneta pre godinu dana, da se taj odnos cena promeni, i to tako da bude jedan prema jedan prema jedan i po. Mi smo to odmah preneli Gradskoj Upravi i oni su samo napravili manji pomak, čime nisu ispoštovali tu uredbu Vladu. Mi smo još dva puta pokušali da to promenimo, ali nismo naišli na razumevanje. Dakle, mi smo podneli zahtev da se poštuje uredba Vlade.
Možete li da pojasnite šta to konkretno znači, i kakve će cene biti ako se uskladi sve sa uredbom?
– Mi sada imamo situaciju da građani plaćaju cenu od 75,78 dinara po kvadratnom metru, povlašćeni plaćaju 160 dinara, dok privreda plaća čitavih 213 dinara. Ako se bude poštovala uredba, građani će plaćati 101 dinar po kvadratnom metru, dok će cena za povlašćene i privredu iznositi 151 dinar.
Koliko je u toj ceni procenat energenata, a koliko drugi troškovi?
– 73% su energenti, dok je preostalih 27% drugi troškovi. Od toga su plate 10,35%, a ostalo predstavlja tekuća održavanja, investicije i slične stvari.
Ovih dana su aktuelne priče i o smanjenju plata, ali i broja zaposlenih u preduzećima. Koliko „Toplana“ ima zaposlenih?
– Danas imamo 78 zaposlenih, a 2008. godine smo imali 89 zaposlenih. Iz našeg preduzeća je otišlo 14 radnika, a primljena su tri. O ovome vodimo računa jer mi ne želimo da primimo nekoga da sedi u kancelariji, ne radi ništa, a prima platu. Međutim, moram napomenuti da je prosečna starost u našem preduzeću 54 godine i da ćemo mi morati da zaposlimo nove ljude kada neki od naših radnika odu u penziju. Moramo biti svesni da se ne može neko zaposliti tek tako, već moramo da pronađemo nove kadrove koje ćemo zaposliti na vreme, kako bi se od starijih upoznali sa poslom i načinom rada.
N. Kutlešić