Nakon više godina u Narodnom muzeju u Užicu otvorena je stalna postavka pod nazivom „Užička republika“, kojom je obuhvaćen život građana Užica, u jedinoj slobodnoj teritoriji u Evropi tokom 1941. godine, za vreme okupacije fašističke Nemačke. To je period koji je trajao od 24. septembra do 29. novembra 1941, odnosno do bitke na Kadinjači. Izložbom su obuhvaćena i partizanski i četnički pokret. Ove godine Narodni muzej u Užicu slavi 70 godina svog postojanja.
Otvaranju izložbe, koju je podržalo Ministarstvo kulture, prisustvovali su general Ljubiša Diković, načelnik Generalštaba Vojske Srbije, pomoćnice ministra kulture Olivera Živanović i Aleksandra Fulgosi, koja je otvorila izložbu, ambasadori Tunisa i Norveške, delegacije zbratimljenih gradova – slovenačkog Ljutomera i makedonskog Velesa i mnogi građani.
Pomoćnica ministra kulture Aleksandra Fulgosi je navela da Narodni muzej u Užicu po svojim rezultatima spade u najuspešnije u našoj zemlji.
– Ova nova stalna postavka je veoma značajna. Stručnost tima koji je postavku pripremao i stručnost recenzenta, garantuju da će interpretacija značajnih istorijskih događaja u vezi sa Užičkom republikom biti na najvišem naučnom nivou. Izuzetno je važno da se prisećamo naše antifašističke prošlosti, koja spada u korene i suštinu našeg kulturnog identiteta – rekla je Fulgosi.
Nikola Gogić, direktor muzeja, rekao je da izložbeni prostor obuhvata prostor 200 kvadratnih metara.
– U vitrinama i na panoima izoloženo je oko 300 autentičnih predmeta, dokumenata, fotografija kojima su predstavljeni i partizanski i četnički pokret iz vremena Užičke republike – rekao je Nikola Gogić, koji je nakon otvaranja izložbe uručio prva četiri “pasoša Užičke republike” generalu Ljubiši Dikoviću, Aleksandri Fulgosi, Oliveri Živković i Tihomiru Petkoviću, a da će ostali pasoši biti naknadno uručeni pojedincima koji su doprineli stvaranju te postavke.
Autor postavke Radivoje Papić, istoričar iz užičkog muzeja, rekao je da je ideja bila da se što realnije i bez ideološke ostrašćenosti prikažu i jedan i drugi pokret, koji su sarađivali do novembra 1941. godine i učestvovali u stvaranju slobodne teritorije, koja je kasnije nazvana Užička republika.
– Na ovoj stalnoj postavci imamo 230 autentičnih fotografija, 68 dokumenata, 18 karti i skica, kao i autentični radio, sto i stolica, koje je koristio vrhovni komandant Tito. Veliku pažnju smo posvetili kulturno-informativnoj oblasti, zatim privredi, jer su najznačajniji bili Pošingerova fabrika oružja i filijala Narodne banke Kraljevine Jugoslavije – rekao je Papić i dodao da je 70 posto izložbe posvećeno partizanskom pokretu, jer je u Užicu bilo sedište Vrhovnog štaba, i 30 posto je posvećeno četničkom pokretu, koji je učestvovao u stvaranju tadašnje slobodne teritorije.
Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je rekao da je stalna postavka „Užička republika“ dug ljudima koji su dali svoje živote za budućnost u koju su verovali i da je naša obaveza da pamtimo i poštujemo njihove žrtve.
Z. G.