SAJAM MEDA U UŽICU
Na platou ispred zgrada Beli dvor i Crna dama održave se trodnevna 25. tradicionalna izložba meda i pčelinjih proizvoda u Užicu. Predsednik udruženja užičkih pčelara Petar Lukić pozdravio je sve prisutne i rekao da je vreme i tržište promenilo uslove prodaje meda, pa zbog toga danas nema mnogo izlagača. Ali, iako ih nije bilo mnogo, tih desetak izlagača su ponudili raznovrstan med i velkiki asortiman proizvoda od meda. Cene su za 10 do 15 niže od tržišnih.
Najjeftiniji je suncokretov med i jedna tegla košta 500 dinara, med od lipe i i livadski med je 600 dinara, planinski i šumski 700 dinara, dok je bagremov med 750 dinara. Jedan od proizvođača je objasnio da je bagremov med skuplji, zato što mu cenu određuje izvozna cena, jer stranci kupuju bagremov med da oplene njihove medove.
Bočica porpolis kapi košta 120 dinara, a ima ih i sa sremušom i sa ehinaeceom. Na sajmu se može kupiti i kupinovo vino sa 20 posto meda za 400 dinara, bez meda za 350 dinara i čisto kupinovo vino za dijabetičare, bez vode, meda i šećera, koje košta 350 dinara. Tu su i polenov prah, matični mleč, vosak, kao i razne kreme za negu kožu na bazi meda.
– Ova godina je jedna od težih, ne samo za pčelare užičkog kraja, već i za pčelare iz cele Srbije. Imali smo kišni period za vreme cvetanja bagrema, koji je naša glavna paša, i samim tim je izostao rezultat. Mnogi smo pokušali da se vadimo, seleći naše košnice na suncokret, ali i tu je rezultat izostao. Sveobuhvatno, godina je loša. Izlagači su uglavnom izložili suncokretov med ili neke količine bagremovog meda, koje su ostale od prošle godine ili ono što su pčelari uspeli da iscede ove godine – rekao je Lukić i dodao da užičko udruženje pčlelara ima 186 članova.
Lukić je još objasnio da je izvoz meda podstakao mnoge Užičane da krenu putem pčelarstva, ali da je poslednjih meseci nastao zastoj u izvozu.
– U poslednjih šest do osam meseci na evropskom tržištu došlo je do poremećaja. Imamo informaciju da je velika količina meda iz Ukrajine došla u Evropu, po ceni koja je i za nas pčelare i otkupljivače neprihvatljiva. Otkup suncokretovog meda je skoro stao, bagremovog nema, tako da čekamo iduću godinu i bolje dane – rekao je predsednik užičkih pčelara.
Među izlagačima je bila porodica Jović, koja je sa svojih preko 300 košnica jedna od najvećih proizvođača meda u ovom kraju. Milena i Tomislav Jović su glavni u sistemu proizvodnje, a kada je potrebno angažuju se i ostali članovi porodice.
– Pčelarska farma Jović iz Užica dugi niz godina se bavi proizvodnjom meda i pčelinjih proizvoda. Ta tradicija je duga preko 150 godina i nasleđuje se s kolena na koleno. Mi proizvodimo pet vrsta meda i razne vrste preparata na bazi propolisa, meda, mleča, kupinovo vino sa 20 posto meda … Naši osnovni proizvodi propolis kapi, matična mleč, med za imunitet su vrhunski proizvodi koji su na Novosadskom sajmu već osmu godinu za redom ocenjeni kao najbolji i osvojili su veliki broj nagrada i pehara – rekla je Milena Jović, čiji su pčelinjaci stacionirani u Ribaševini.
Pčelar Ivan Jovanović iz Užica proizvodnjom meda se bavi 20 godina, a kako kaže, u poslednje tri godine pčelarstvu je posvetio više pažnje. Ima oko 130 košnica, koje su stacionirane u Volujcu, a redovno ih seli na bagremovu pašu, livadu i suncokret.
– Imam dvojicu sinova i dve revnosne snaje, koje mi dosta pomažu prilikom selidbe pčela, prodaje, ceđenja meda, aranžmana i svih drugih poslova. Imamo veliki asortiman proizvoda, od suncokretovog i livadskog, do bagremovog meda, raznih proizvoda od meda, od propolisa, do krema za negu kože. Sve to sami proizvodimo. Izvozili smo med, ali ove godine je slab unos i nemamo tu količnu meda koju bi dali za izvoz. Ovako se više prodaje na malo. Ova godina je bila totalno loša i ko nije selio pčele, morao je da ih hrani. Mnogi pčelari su imali gubitke – rekao je Jovanović.
Budimir Bude Tešović, pčelar iz Prijepolja, koji je na sajam došao kao gost, rekao je da su najveća opasnost za pčelare falsifikatori meda.
– Sa njima bi inspekcije trebalo ozbiljnije da se pozabave. Oni bi trebalo da na etiketi napišu Suncokretov med, a ispod dole da piše za kuvanje i pečenje. Takav med je veštački i njega pčela nije videla. Najniže cene pravog pčelinjeg meda se kreću od 600 do 700 dinara, a, na primer, cena falsifikovanog bagremovog meda u marketima je 460 dinara, dok je stvarna otkupna cena bagremovog meda 500 dinara. A što onda ovaj proizvođač čija je cena u marketima niža, neda u otkup? Zato, ako ide u oktup, med mora da prvo prođe kroz laboratorije i tu bi se otkrilo da je falsifikovan med. Ja sam moj med kontrolisao u Zavodu za javno zdravlju Užice i dobio sertifikat za kvalitet meda i, samim tim, moj med odgovora standardima. Ministarstvo poljoprivrede je propisalo određene standarde za kvalitet meda i lično smatra da svaki pčelar na tržištu treba da ima taj sertifikat – rekao je Tešović.
On je istakao i značaj pčelarstva u Srbiji.
– Ajnaštajn je jednom prilikom rekao, da kada nestane pčela, u roku od četiri godine nestaće i ljudi. Pčelarstvo je jedna od najvažnijih sporednih privrednih grana, koju država mora da podrži. U 2014. godini, koja je jedna od najboljih godina za pčelare, ukupne količine izvezenog meda su kao ukupan dohodak izvoza junećeg i svinjskog mesa – uporedio je Nešović i dodao da je jedna od većih pretnji pčelarstvu voćarstvo, koje je u ekspanziji, zato što voćari nisu dovoljno edukovani u korišćenju pesticida i naveo primer da su zbog prekomernog korišćenja pesticida, prijepoljski pčelari pre dve godine imali ogroman pomor pčela, ali su uspeli nekako da se oporave.
Z. G.