početak EKONOMIJAUmetnica sa cvećem

Umetnica sa cvećem

od nedelja
1,3K pregleda

IVANA DRAGOVIĆ – STUDIO „IVANI“
Malo ko u Užicu zna da je naša Užičanka Ivana Dragović, vlasnik „Studio Ivani“, prošle godine bila jedina iz Srbije koja je učestvovala na svetskom prvenstvu u dekoraciji cvećem i osvojila nagradu za kreativnost. Ovom veštinom, koja još uvek nije dovoljno zaživela kod nas, Ivana, inače grafički dizajner, bavi se već osam godina.
– U ovom radu volim originalan pristup i zanimljiva rešenja koja odgovaraju potrebama mojih klijenata. Studio sam osnovala sa idejom da svojim klijentima ponudim originalan i kvalitetan način da ulepšaju njihove proslave. Aktivnim praćenjem trendova mogu da ponudim kompletnu organizaciju od ideje klijenta do moje realizacije – kaže Ivana.
Ona kaže da se ceo život bavi cvećem, ceo život sadi cveće i to mnogo voli.


– To mi je prenela baka. Kada sam shvatila da ne mogu da radim svoj posao, a da sedim po ceo dan dokona ne mogu, onda sam se okrenula cveću i shvatila sam da to najviše odgovara meni i mom temperamentu. Prvo sam počela sa dekoracijama za venčanja. Imam specifičan odnos sa klijentima, oni mi kažu šta žele, iznesu neke svoje ideje, a ja im pošaljem moja idejna rešenja i nalazimo se više puta i dogovaramo. Generalno radim od dekoracije gornjeg kraja, stolova za mladence i ostalih stolova, bidermajera, cvetova i cvetića, kićenje automobila, cvetnih lukova, zidova, sve što je potrebno od cveća i sve što ide za jedno venčanje. Za rođendane ili proslave firmi, kada imaju neke prijeme, koktele, isto to radim. Od prošle godine radim enterijer u restoranima. Ljudi mi daju slobodu da oplemenim prostor i veštačkim i prirodnim cvećem – kaže Ivana.


Ivana je radila veliki broj dekoracija za objekte za nove godine. Njeni klijenti su uglavnom oni koji je poznaju, zovu je preko Fejsbuk stranice, ali najviše ima onih koji su došli za njene usluge preko preporuke. Ljudi joj uglavnom veruju i prepuste joj sav posao. A ona je, pored uobičajenih sadržaja, spremna da sprovede i neobične ideje. Kada radi venčanja, uglavnom koristi sveže cveće, a za enterijere, kako kaže, više ide saksijsko, sušeno i veštačko cveće, koje traje duže. Ivana nema svoju cvećaru. Neko cveće sama gaji, a neko kupuje.
– Imam stalne klijente na Zlatiboru i to su uglavnom vlasnici apartmana i restorana. Njima jednom sedmično održavam cveće, uglavnom saksijsko, a i uređujem ceo enterijer. Ponekad nešto menjam, nešto sklanjam, dodajem nešto novo. Uglavnom koristim saksijsko cveća, ali sve zavisi od prostora i svetlosti, jer moram da postavim biljke kojima ti uslovi odgovaraju. Koristim palme, panoline, drvo života … Na Zlatiboru održavam restorane koji uglavnom imaju poludnevnu svetlost. Nije jednostavno to dekorisati, jer taj prostor i odgovarajuće cveće, koje podnosi takve uslove, moraju biti jedna kompozicija. Skoro sam negde radila dekoraciju jedne fontane i čini mi se da je ispala fantastična. Sada imam da sredim baštu jednog kafića i planiram da tu stavim biljke koje će da traju celu sezonu – kaže naša sagovornica i dodaje da ove godine ima već dosta ugovorenih poslova.


Na pitanje kakve dekoracije na svadbama najviše traže, Ivana kaže:
– U principu, sve je to individualno. Neko voli ruže, neko orhideje, a ja u svojim radovima dosta koristim hortenzije, kao i ruže i orhideje. Njihove kombinacije su zaista zanimljive. Imala sam i neke neobične zahteve. Jedna mlada je htela bidermajer i pozadinu od suvog lišća, i da sva ostala dekoracija bude takva.
Da bi sve ovo postigla, ona mora znati mnogo o cveću.
– Kako se gaji, kako se koristi, koji su uslovi potrebni, o prihrani i sve ostalo o cveću, naučila sam čitajući časopise, knjige, koristila internet, dakle, sve samouka. U Portugaliji se podrazumeva da znate svako rezano cveće. Znam dosta naziva od rezanog cveća i koje se sa čim kombinuje.


U želji da usavršava svoje znanje Ivana je išla kao posetilac na svetsko takmičenje u dizajniranju cvećem. Tu je upoznala čoveka, koji je svetski poznati dizajner.
– Pokazala sam mu moje slike i kada ih je video ponudio mi je da učestvujem na sledećem svetskom takmičenju. Meni, kao nekome ko dolazi iz Srbije, u tom momentu bilo je to nemoguće. Međutim, ostali smo u kontaktu. Njegova menadžerka me je početkom prošle godine kontaktirala i poslala mi pismo da se takmičenje održava u Portugalu, i da mogu sa mojim potencijalom da se takmičim. Kada neko ko je svetski poznat i ko je prošao ceo svet kaže mi da imam talenat, mnogo mi je značilo. Otvoreno sam mu rekla da nemam taj nivo iskustva, da moram da se upoznam sa tim šta se traži od mene. Pozvali su me da dođem na jedan seminar pred takmičenje. Otišla sam na taj seminar u junu prošle godine u Rumuniju. Tu smo baš radili. To mi je bilo vatreno krštenje. Pre toga imala sam nekih sedam godina iskustva, ali kada sam došla, videla sam da to baš nije to tek tako, da imaju tehnike koje moraju da se nauče. Na primer, dali su mi jednu kutiju sa nekim materijalima i trake od kojih sam trebala da napravim buket. Uzela sam stiropor, isavijala papiriće, a preko toga stavila latice. Crveni buket je ispao fantastičan, u stvari napravila sam dva, a čak su ih i manekenka nosile za reklame. Posle sam jednoj devojci za svadbu napravila takav buket, samo bele boje. Prijavila sam se za takmičenje, a u Rumuniji sam naučila šta treba. Kući sam dosta vežbala sa poljskim cvećem. Posle Rumunije, moja percepcija se promenila i shvatila sam da svi oni koriste najviše prirodne materijale. Nikada do tada nisam razmišljala da toliko mogu da koristim prirodne materijale. To me je bukvalno podstaklo da drugačije razmišljam. Otišla sam na takmičenje. Bilo je ukupno 23 takmičara iz celog sveta, iz Francuske, Španije, Portugalije, Rusije, Kostarike i iz drugih krajeva sveta. Svi su bili stariji od mene, sem jednog mladića iz Rumunije. Jedna žena je bila starija od mene čak 30 godina, a bilo je nekoliko njih koji već imaju dosta iskustva na takmičenjima, čiji kvalitet rada ne može da se poredi sa mojim. Imala sam problem kako ću da izađem njima na crtu.

To su talentovani profesionalci i umetnici, a na takmičenje su došli samo izabrani. Otišla sam na to takmičenje da vidim kako to izgleda, a nisam ni zamišljala da ću se vratiti sa nekom nagradom. Upoznala sam se sa takmičarima i oni su promenili moj odnos prema takmičenju. Pomagali su jedni drugima, a to nigde do sada na nekom takmičenju nisam videla. Zato nijednog momenta nisam imala utisak da su oni bolji od mene. Mi smo još ranije dobili te zadatke, pa sam smišljala šta odgovora svakom zadatku. Sve se to činilo tako jednostavnim, a u stvari nije uopšte. Prvi zadatak nam je bio da sadimo cveće. Dobili smo sadne materijale koje je trebalo da ukomponujemo u neku celinu. Drugo je bilo da pravimo bidermajer za mladu. Sve je to trebalo da bude nešto neobično, nešto što do sada nije viđeno. Ja sam napravila bidermajer od cveća u obliku korpice. Treći zadatak je bio da napravimo haljinu od cveća, a četvrti spiralni buket (taj spiralni buket sam naučila da pravim u Rumuniji). U petom zadatku smo dobili po kutiju sa cvetnim materijalom, lepak i ostalo, da napravimo šta hoćemo. Moj fokus na tom takmičenju je bio na toj haljini, koja je trebala da bude originalna. Htela sam da to bude nešto upečatljivo iz Srbije. Iseckala sam koru od drveta na kockice i od toga sam pravila mozaik. To mi je bio gornji deo haljine, a donji deo sam koristila cveće i još neke materijale. Na kraju, tu haljinu je trebalo da obuče model. Pošto je broj te moje haljine bio 36, haljinu je obukla jedna devojčica. Žiri, koji su činili jedan Grk, koji ide na sva svetska i evropska takmičenja, španski cvećar, dizajner i evropski prvak iz Mađarske i žena iz Rusije, svetski poznata po jednoj komapaniji, složili su se da meni daju nagradu zbog kreativnosti. Ta haljina je bila spoj nespojivog, prirodnog i veštačkog materijala. I prosto zbog boja i cele te kompozicije, meni su dodelili tu nagradu. Kada su izgovorili moje ime nisam mogla da verujem – prenela nam je Ivana atmosferu i utiske sa takmičenja.


Ali, poseban utisak na nju je ostavio seminar u Rumuniji, gde je bila više dana.
– Bili smo smešteni u jednom prostoru gde postoji bašta, stara kućica kao neki mali restoran. Dvorište je ogromno i klima je fenomenalna, pa gde god se okrenete ima po neka biljka. Tu sam videla baš dosta vrsta čuvarkuća na jednom mestu i dosta drugih sukulenata u kombinaciji sa palmama. Izgleda kao fantazija, kao u bajci. Sve te biljke dozvolili su nam da beremo u granicima i da ih koristimo – kazal je naša sagovornica.


Sada, kada su se posle nekoliko meseci slegli utisci sa tog takmičenja, Ivana je shvatila da tako nešto skoro da ne postoji u Srbiji.
– Takvo cvećarstvo nije zastupljeno kod nas. Ovaj čovek iz Mađarske, svetski prvak, kod koga sam išla na seminar u Rumuniji, otvara po svetu školu cvetnog dizajna, a zainteresovan je da dođe i u Srbiju. Planira da održi jedan seminar i u Beogradu i da angažuje mene. To će mi mnogo značiti. A ako bude otvorio školu, u razgovoru sa njim, pošto sarađujemo, on računa na mene. Nadam se da ću biti pokretač, da učim ljude toj delatnosti, koja tek treba da se razvija. Kada odete u Mađarsku i Rumuniju i kada uđete u njihove cvećare, prosto vidite koliko se razlukuju od naših cvećara – rekla je Ivana.


Ivana je do sada dosta uložila u sebe, ima više sertifikata, stekla veliko znanje, koje će, kako kaže, jednog dana da se isplati. Ušla je u krugove svetski poznatih ljudi iz te oblasti i time joj se otvorila vrata i van zemlje.
– Prošle godine sam uložila mnogo sredstava, išla na seminare, moram da se usavršavam. Prijavila sam se i ove godine na takmičenje, ali pre toga opet moram ići na neke seminare i to u inostranstvo, koje zaista košta. U ovom poslu nema zaustavljanja, mora da se uči i napreduje. Kada nešto želiš i ideš ka nečemu, mora da se dosta dobro pripremiš. Meni je bitno, kada sam već ušla u taj svet i kada me već negde prepoznaju, da dokažem da to zaista i zaslužujem – rekla je Ivana.
Ivanin studio se nalazi u ulici Strahinjića Bana, u prostoru gde je firma „Kofiks“.

Zvezdana Gligorijević

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.