DR MILOŠ BOŽOVIĆ, DIREKTOR ZDRAVSTVENOG CENTRA
Miloš Božović za novogodišnji broj Užičke nedelje govori o radu Zdravstvenog centra u 2015. godini, o svim turbulencijama u ovoj godini, kao i predstojećoj deobi centra i o višku zaposlenih.
UN: Kako biste ocenili rad Zdravstvenog centra Užice u 2015. godini?
– Zdravstveni centar i zdravstvene ustanove, 10 domova zdravlja i 3 bolnice, su u 2015. godini bili suočeni sa dosta teškoća u radu, ali mislim, kada podvučemo crtu, da smo solidno radili. Ja lično, uvek sam nezadovoljan, jer mislim da uvek može bolje da se radi u svim poljima, treba svi malo više da damo sebe. Nikad nije bila sporna stručnost, ali malo komunikacije je nedostajalo. To je nešto na šta su u prethodnom periodu pacijenti imali najviše primedbe. To će nam u narednom periodu biti ciljani fokus na čemu treba da radimo.
UN: Vlada Srbije je donela mere o obnavljanju bolnica i domova zdravlja. Da li je Zdravstveni centar dobio novac i koliko, i šta će biti obnovljeno?
– Krajem godine Vlada Republike Srbije je preko Ministasrtva zdravlja sprovela postupak renoviranja i rekonstrukcija bolnica i mokrih čvorova u zdravstvenim ustanovama. Tako su i zdravstvene ustanove na području Zlatiborskog okruga dobile bez PDV-a 40,5 miliona dinara. Taj novac je tačno raspoređen prema veličini ustanove, pa je naša bolnica Užice dobila oko 5,9 miliona dinara, a dom zdravlja 2.916.000 dinara za rekonstrukciju mokrog čvora i krečenje. Pre nekoliko dana posetila nas je firma, koja je dobila tender za izvođenje tih radova i treba da naprave specifikaciju posla koji smo im zadali. Očekujemo da će radovi početi početkom godine.
UN: Šta je još obeležilo 2015. godinu?
– Krajem godine smo na Zlatiboru otvorili pedijatrijsku ambulantu u našoj zdravstvenoj stanici. Pedijatar će za sada raditi i u letnjoj i u zimskoj sezoni 4 sata i to je naš kadar. Iz sopstvenih kapaciteta smo renovirali bivšu stomatološku ordinaciju. Takođe, pred sam kraj godine, izmestićemo urološku ambulantu Opšte bolnice Užice u potpuno novi adaptirani prostor od 120 do 130 kvadrata, a koji se nalazi u produžetku internističkog dela. Imaće dve ordinacije, prostor za intervencije i čekaonicu. To će biti jedan reprezent od ambulanti u bolnici, pored neurološke ambulante u ovim starim prostorima. Radićemo i na rekonstrukciji drugih ambulanti u ovim paviljonskim delovima. Mogu reći da je 90 posto tih rekonstrukcija urađeno iz donacija, a vrednost radova je oko 2,5 miliona dinara.
– Početkom godine smo pustili u rad potpuno renovirane prostorije prijemno-urgentne službe u našoj bolnici, koja se teško može prepoznati, u odnosu kakva je bila ranije. To je više od 90 posto odrađeno donatorstvom i sponzorstvom. Najvećim delom, sa oko 20.000 evra, dobili smo preko fondacije Radmila Mićka Jevtovića iz Kosjerića i drugih donatora, sveukupno 30.000 evra. Tu je rekonstruisano sve, od podova, spuštenih plafona u svim prostorijama koje pripadaju toj službi, do ulaznih vrata.
– Ono što pomalo odrađujemo su operacije iz oblasti kardio-hirurgije. Urađeno je 24 tih operacija. Trenutno imamo na specijalizaciji subspecijalistu iz oblasti kardio-hirirugije. Očekujemo da ćemo se u narednoj godini snabdeti novim delovima opreme. Mislim da ćemo i mi imati dobre uslove za razvijanje kardio-hirurgije.
UN: Kakva je sada situacija sa magnetnom rezonancom i skenerom?
– U prethodnom periodu imali smo problema sa kvarovima opreme visoke tehnologije, tipa magneta i skenera. Trenutno radi skener u dve smene i skidamo potpuno liste i obezbedili smo servisiranje sa zamenom cevi i prevetnivno održavanje. Očekujemo do kraja ove godine da pokušamo da pustimo magnet, da nam ministartvo u narednom periodu obezbedi jedan deo koji je skuplji, da apsolutno potpuno startujemo. Pre kvara na magnetu, potpuno smo bili skinuli liste čekanja.
UN: Imali ste situaciju da su dva tehničara iz radiološke službe uhapšena pod sumnjom za primanje mita.
– Imali smo tu neprijatnost da su nam ta dva tehničara privedena i zadržana u policiji, zbog sumnje da su primili mito. Mi smo preduzeli zakonske mere, suspnedovani su, jer je zadržavnje policije bilo 48 sati. Mi smo uvek na raspolaganju, bar što se tiče menadžmenta i najvećeg broja zaposlenih, našim pacijentima. Ako neko odvraća pacijenta od usluga naše bolnice i šalje ga u privatne ordinacije, slobodno da nam se javi, jer mi ne možemo imati sve informacije, jer imamo oko 3.500 zaposlenih. Mi moramo da imamo informaciju da bi smo odreagovali.
UN: Da li će se i kako rešiti problem u stomatologiji?
– Ova godina je obeležena problemom u stomatologiji i funkcionisanje računa pod blokadom. Imali smo razumevanje od ministarstava zdravlja i finansija, koje nam je omugućilo plaćanje putem asignacije. Ipak, defintivno će se do kraja godine rešiti problem zaposlenih u stomatologiji. Država je donela odluku da do kraja ove godine, 31. decembra, da se to završi. Ministarstvo zdravlja je tačno utvrdilo višak, a Ministarstvo finansija je tačno opredelilo sredstva da se isplate otpremnine prema kadrovskom planu, bilo da su doktori stomatologije, stomatološke sestre ili zubni tehničari. Oni će do kraja godine dobiti otpremnine, a ostatak plata, od kada je prekinut transfer sredstava za njihove plate iz Republičkog fonda, a to je od avgusta 2012. godine, dobiće do kraja januara sav taj zaostatak. Početkom februara ćemo imati završenu tu stvar sa viškom zaposlenih u stomatologiji.
UN: Koliko ima viška zaposlenih u Zdravstvenom centru?
– Ministarstvo za lokalnu samoupravu je utvrdilo tačan broj zaposlenih u svim ustanovama. Zdravstveni centar Užice se gleda kao jedna ustanova sa 3.429 maksimalnim brojem zaposlenih. Kada se oduzme stomatologija i oni što će otići sa otpremninama, ostaje 130 zaposlenih viška u odnosu na taj broj. To je isključivo u administraciji i u tehničkoj službi. U narednom periodu jedan broj će otići u penziju, pa će nam to olakšati jednu neprijatnost. U toku je anketa ko će dobrovoljno da napusti i imaju tri mogućnosti odlaska sa otrpemninama. U međuvremenu, formirao sam komisiju sastavljenu od direktora svih zdravstvenih ustanova u okviru Zdravstvenog centra i rukovodioca sektora, dakle direktora 10 domova zdravlja, tri bolnice i rukovodioca farmaceutskog, tehničkog, ekonomskog i pravnog sektora. Očekujemo od Ministarstva lokalne samouprave kriterijume. Za sada ih nismo dobili iz republike i ukoliko se to ne desi, mi ćemo na nivou centra napraviti odgovarajuće kriterijume usaglašene sa sindikatima i sigurno nijedan kriterijum neće smeti da se ne ispoštuje. To sam glasno i jasno rekao direktorima, jer zakon je donet i on se mora poštovati. U tim našim ustanovama ima različitih struktura obrazovanja, jer su se u poslednjih 15 do 20 godina primale različite strukture zanimanja, a rade na poslovima kojima ne pripadaju. Za svaki posao biće odgovarajuća stručna sprema. To će usotalom tražiti Fond, kada budemo sa njima potpisivali ugovor.
UN: Kakva je situacija sa brojem zaposlenih spremačica i sa drugim tehničkim osobljem?
– Rekao sam da ima viška i u adminsitarciji i tehničkim službama. Negde ima viška u administraciji, negde u tehničkoj službi. Na primer, u užičkoj bolnici nemamo dovoljno spremačica, ali u administraciji imamo viška. Republika nam je dala mogućnost i mi smo sada angažovali u nekom obimu Agenciju za čišćenje i u tom pravcu će ići druge stvari. Mi imamo razvijen vešeraj i razvijenu kuhinju, a neko ko to nema, verovatno će ići prema tim agencijama, jer po pravilima Evropske unije, tačno se zna šta podrazumeva koja služba i koliko zaposlenih, a za ostalo morate da se snalazite. Zato ću od direktora zdravstvenih ustanova tražiti da pod materijalnom i krivičnom odgovornošću potpišu izjave da su otpušteni zaposleni pod utvrđenim kriterijumima. Očekujemo da će biti zvanja i pritisaka, ali ne sme se popustiti ni u jednom slučaju, jer samo ako se jednom popusti, onda će popustiti ceo sistem, a onda nema ni reformi.
UN: Da li će biti premeštanja medicinskih sestara iz ustanove u ustanovu?
– U narednoj godini ćemo sigurno morati jedan broj sestara iz domova zdravlja izmestiti u bolnicu, jer nam u bolnici nedostaje sestara, a u Domu zdravlja ima viška. Nećemo dozvoliti da nam bude višak medicinskog osoblja, jer imamo nedostatak i sestara i lekara.
UN: Da li užička bolnica ima dovoljan broj lekara, jer su mnogi otišli u inostranstvo?
– Nama je jedini problem, što se tiče kadrovske popunjenosti, dečija hirurgija. Ako je otišao neurohirug, dobili smo novog neurohirurga, imamo dovoljan broj radiologa, za razliku od drugih, imamo dovoljno specijalista patološke anatomije, na granici smo sa anesteziolozima, imamo na zavidnom nivou kardiologa, internista, hirurga, ortopeda, imamo i neku tendenciju postepenog zanavljanja. Sukcesivno dajemo specijalizacije, tako da ćemo u narednom periodu dati specijalizaciju za plastičnog hirurga, jer imamo samo jednu doktorku, a druga nam je otišla u privatnike. Iz dečije hirurgije smo dali dve specijalizacije. Ponegde nemamo stalnu pokrivenost, jer je po normativu dozvoljeno da radi samo jedan lekar.
UN: Vi ste jedini maksio-facijalni hirurg u celom Zlatiborskom okrugu. Da li je potreban još jedan lekar sa tom specijalnošću?
– Ja pokušavam da nađem nekog koga ću poslati na specijalizaciju. Međutim, ne mogu nikoga iz stomatologije, pa ću morati da nekom od lekara opšte praksa da dam specijalizaciju, jer mi je to dozvoljeno. Ja za sada i pored obaveza koje imam kao direktor Zdravstvenog centra, primam sve pacijente, a pomažem da se zakažu i lečenja u bolnicama u Beogradu.
UN: Odavno se govori o rasformiranju Zdravstvenog centra Užice. Da li će uskoro do toga doći i kako?
– Sa završetkom završnog računa u ovoj godini završićemo deobni bilans. Međutim, ono što se priprema u ministarstvu je formiranje tri zdravstvena centra od Zdravstvenog centra Užice. To su Zdravstveni centar Priboj, Zdravstveni centar Prijepolje i Zdravstveni centar Užice. Najverovatnije, kako stvari sada stoje, da će 4 opštine, odnosno 4 doma zdravlja i dve bolnice pripasti Priboju i Prijepolju, a ostali deo će biti zajedno u Zdravstvenom centru Užice, a to su Užice (bolnica i dom zdravlja), Bajina Bašta, Čajetina, Kosjerić, Arilje i Požega. Konačnu deobu očekujemo do početka aprila.
UN : Koji je status doma zdravlja u Užicu? Ko njega finansira?
– Lokalna samouprava je, prema ranije važećem zakonu i uputstvima iz Ministarstva zdravlja donela osnivačke akte za tu ustanovu i imenovala privremene organe, i tu se stalo. Stalo se iz ministarstva. Tako je sada lokalna samouprava Užice već dva do tri puta imenovala vršioca dužnosti direktora Doma zdravlja. Statut je odobren, ali uslov, da bi se osnovalo pravno lice, je završetak deobnog bilansa i usklađivanje međusobnih odnosa, prava i slično. Dakle, direktora Doma zdravlja imenuje lokalna samouprava, a Ministarstvo zdravlja nema više nikakve veze sa tim. Specijalističke službe, odnosno konsultativne službe, u domu zdravlja organizaciono pripadaju bolnici, osim radiologije, biohemije, ginekologije i pedijatrije, koje pripadaju Domu zdravlja, a ušni i očni pripadaju bolnici, kao ambulante. Kada se Dom zdravlja odvoji, novac za plate, energente, lekove i sanitetski materijal i materijalne troškove za tekuća održavanje daje republika. Investiciona ulaganja, tipa novi automobili, nova oprema, nadogradnja je na lokalnoj samoupravi. Ako lokalna samouprava hoće kvalitetnije lečenje, može da zaposli i plaća nekog preko broja koje je odredila republika. Ipak, ja lično, iako je mene postavila republika, sa rukovodiocima domova zdravlja imam korektnu saradnju.
Zvezdana Gligorijević