KONFERENCIJA NeoLIFE
U Velikoj sali Skupštine grada, u sredu 6. marta 2019. godine, održana je početna konferencija projekta „Novi život neolitskog nasleđa u prepoznatim prirodnim područjima od velikog značaja – NeoLIFE“.
Mihajlo Dašić, pomoćnik ministra za prekograničnu i transnacionalnu saradnju, rekao je da je Staparska gradina jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta Zapadne Srbije.
– Projekat je podržan od strane Evropske unije u okviru prekogranične saradnje Srbija – Bosna i Hercegovina. Ovakav vid saradnje je najbolji način da se promovišu vrednosti koje delimo podržavajući posebnosti – rekao je Dašić i dodao da će BiH na osnovu prekogranične saradnje od Evropske unije dobiti 14 miliona evra, a Srbija 5,4 miliona evra.
Podsetio je da je „Neolife“ odobren početkom januaru ove godine i da je cilj očuvanje kulturnog nasleđa.
– Sredstva izdvojena za sprovođenje ovog projekta su oko pola miliona evra, od kojih će 25 posto izdvojiti lokalne samouprave Tuzla i Užice – rekao je Dašić i prisutnim obrazložio da se Staparska gradina, odnosno neolitsko naselje nalazi u klisuri reke Đetinje, otkriveno pedesetih godina prošlog veka, ali da je zaboravljeno dugi niz godina, a svedoči o postojanju praistorijskog naselja iz neolitske epohe i kasne faze bronzanog doba. Predmeti pronađeni na ovom lokalitetu čuvaju se u Narodnom muzeju u Užicu.
Aleksandar Vujadinović, predsednik Gradskog veća Tuzle, izrazio je veliko zadovoljstvo što prisustvuje ovom projektu prekogranične saradnje. Rekao je da će ova saradnja unaprediti konkurentnost turističke ponude. Podsetio je da grad Tuzla, svojim projektom „Panonika“, u kome je između ostalog i arheološki park sličan koji Staparskoj gradini, osvojio nagradu „Odisej“ 2012. godine, koju dodeljuju Ujedinjene nacije. Rekao je i da od dela sredstava koje će dobiti ovom prekograničnom saradnjom obnoviće se sadržaj tog posebnog arheološkog parka i geološkog muzeja i unaprediće se neformalno obrazovanje svih stanovnika, sa naglaskom na najmlađu generaciju. Istakao je da je kompleks Panonskih jezera u Tuzli do danas posetilo preko četiri miliona posetilaca. Vujadinović smatra da Užice ima dobru predispoziciju za razvoj sličnog modela funkcionisanja, uz pomoć evropskih fondova, i da očekuje da će projekat biti realizovan na zadovoljavajući način.
Gradonačelnik Užica Tihomir Petković je prvo ukazao na značaj sredstava od Evropske unije i drugih fondova. On je rekao da je naša lokalna zajednica, kao i većina drugih lokalnih samouprava, da nemaju velike budžete i da zbog toga konkurišu kod dodatnih fondova.
– Proteklih nekoliko godina radili smo da tome da osmislimo kvalitetne projekte da bismo inicirali i dobili novac od donatorskih organizacija. Mi u Užicu smo u prilici da koristimo od EU, Švajcarske agencije za razvoj, Švedske organizacije SIDA 7 miliona evra kroz razne programe. Takođe, poslednjih nekoliko godina smo zahvaljujući dobro osmišljenim projektima, kroz projektno finansiranje dobili nekoliko miliona evra. Redovni budžetski prihodi su oko 22 miliona evra, a od toga može da se odvoji 3,5 miliona za finansiranje kapitalnih projekata. Od eksternih izvora prihoda ostvarili smo dvostruko više novca – pojasnio je Petković.
– Projekat „Neolife“ je jedan od osam projekata u Srbiji, koji ove godine uz pomoć Evropske unije se realizuje, a u saradnji sa opštinom Milić i gradom Tuzlom. Taj projekat je nastao na osnovu iskustva iz Tuzle, koji imaju repliku neolitskog naselja. Ovaj projekat daje novu dimenziju turističkoj ponudi na ovom prostoru, obogatiće se sadržaj Staparske banje kroz izgradnju arheološkog muzeja na otvorenom i arheološkog parka. Biće povezan sa originalnom lokacijom Staparske gradine i naša je ambicija da park bude nezaobilazna destinacija ekskurzija, brojnih turista i istraživača, ali i naših građana – rekao je gradonačelnik i dodao da sa restauracijom tvrđave Stari grad, razvijanjem kulturno-avanturističkog i adrenalinskog turizma, zajedno sa starom hidrocentralom na plaži, stvaraju su uslovi da Užice postane obavezna destinacija domaćih i stranih turista.
Autor idejnog rešenja projekta Emilija Nikolić rekla je da je na ovom idejnom rešenju projekta radila zajedno sa kolegama sa Arheološkog fakulteta i Narodnim muzejem, Regionalnom razvojnom agencijom „Zlatibor“.
– Reč je o otvorenom arheološkom muzeju, koji će jednog dana biti deo jednog većeg arheološkog parka. U arheološkom muzeju na otvorenom biće replike istorijskih građevina, ali ne možemo nazvati replikom građevina sa Gradine zato što je teško napraviti idealnu rekonstrukciju nečega zašta nemamo dovoljno podataka. To će biti replike karakterističnih praistorijskih kuća, čak iz više perioda. Znači, imaćemo kuće iz neolita i neke elemente koji će podrazumevati karakteristike bronzanog doba. To su sve elementi koji su pronađeni na Gradini. Muzej će imati četiri kuće od pletera i jednu zemunicu koji će biti kao eksponati, a u njima će se održavati izložbene aktivnosti, radionice na otvorenom. Pored tih kuća, imaćemo jednu savremenu građevinu koja će biti zatvorenog tipa i ona će imati prave radionice sa stolovima, sa toaletima i suvenirima, a biće izgrađena u tradicionalnim materijalima. Sam proces pravljenja objekata od blata biće atrakcija, a praistorijsku kuću probaćemo da napravimo sa kamenim alatima. Arheološki park je malo višeg reda od muzeja, gde će taj muzej biti jedan deo. Ostali arheološki lokaliteti, kao sama Gradina i pećina Megara, gde su takođe nađeni arheološki ostaci iz praistorije, biće povezani u jednu celinu, odnosno u taj park. Biće povezani stazama, a ideja je da se na Gradini ništa ne radi, da ostane u netaknutoj prirodi, odnosno da se na njoj ništa ne zida – rekla je Emilija Nikolić i dodala da su pre izrade projekta proučili mnoge analogije iz praistorije i predela. Pojasnila je da je tehnika gradnje svuda slična, a u ovom muzeju će biti jedna prizemna kuće na zemlji i jedna zemunica, koja će biti pokazna i neće biti opremljena, da bi se videlo kako je bilo živeti u poluukopanom prostoru.
Milica Tapavički Ilić, viši naučni saradnik na Institutu u Beogradu, na ovoj konferenciji je kao predstavnik upravljačkog tela EXARC (OpenArch Comunnity).
– Ova organizacija je zastupljena širom sveta, a bavi se arheološkim muzejima na otvorenom. Nosioci projekta su se najpre obratili meni kao predstavnici EXARC-a za stručnu pomoć i mi smo prihvatili. Jednog dana, nadam se, ovaj ovaj park će pristupiti EXARC-u. Arheološki parkovi privlače stotine i desetine hiljada posetioca. U našoj zemlji prvi i za sada jedini arheološki muzej na otvorenom „Viminacijum“ ima preko 100.000 posetilaca godišnje, a neki malo manji muzej u svetu privlači od 10 do 50.000 posetilaca godišnje – rekla je Milica Tapavički Ilić i dodala da su u ovom muzeju imali osnova i podlogu u arheološkom istraživanju i stručnu potporu da podrže ovaj projekat.
Menadžerka projekta, Snežana Milisavljević, između ostalog, rekla je da je ovaj projekat svojevrsna turistička atrakcija i centar specijalizovane animacije posetilaca, a posebno dece.
Direktor JKP Panonika, Majid Porobić, približio je model upravljanja sadržajem neolitskog sojeničkog naselja, koji uspešno posluje u okviru kompleksa Panonskih jezera u Tuzli. Rekao je da ovo preduzeće spremno da podrži partnere iz Srbije u procesu uspostavljanja sličnog sadržaja i modela upravljanja u klisuri reke Đetinje u Užicu, kao i očekivanje da će se saradnja u narednom periodu proširiti i na druge aspekte života građana.
Dr Nemanja Mrđić, naučni saradnik Arheološkog instituta Beograd, istakao je sledeće da se savremenom izgradnjom arheoloških parkova stvaraju mesta, koja naglašavaju vrednost istorije, kulture i nauke i pomažu njihovo razumevanje, a potom dodatno informisao prisutne o funkcionisanju Pompeje u Italiji, Hantena u Nemačkoj, Feliks Romulijane, Justinijane Prime i Viminacijuma u Srbiji.
Direktorka Narodnog muzeja Užice, Slavica Stefanović, upoznala je prisutne sa dostupnom muzejskom građom iz perioda arheoloških istraživanja Male i Velike gradine u Staparima, koja je poslužila kao osnova za izradu idejnog rešenja novog arheološkog parka.
Zvezdana Gligorijević