početak AKTUELNO Industrija- perspektiva grada

Industrija- perspektiva grada

od nedelja
831 pregleda

Trnavcevic 2

Slobodna zona Užice- direktor Mihailo Trnavčević
Slobodna zona Užice je je počela sa radom u oktobru 2010. godine, nalazi se u Sevojnu i zauzima prostor od 55 hektara. Osnivači slobodne zone su Grad Užice, Valjaonica bakra Sevojno i Impol Seval Sevojno. Prema rečima Mihaila Trnavčevića, direktora Slobodne zone Užice, slobodna zona je ograđen i obeležen prostor na teritoriji Republike Srbije, na kome posluju firme na beneficiran način u odnosu na ostatak privrede.
– Ti uslovi su drugačiji od zemlje do zemlje i regulišu se različitim carinskim i poreskim propisima. U slobodnoj zoni Užice trenutno radi jedanaest firmi koje fizički mogu da funkcionišu i posluju u okviru slobodne zone. Ne mogu, dakle, funkcionisati po principu of-šor firmi, jer roba bukvalno mora da ulazi i izlazi iz zone. Najveće firme u Slobodnoj zoni Užice su Valjaonica bakra, Impol Seval, Atlas, Koperkom, Eko gas i Famot – kaže Trnavčević.
Što se tiče prostora za firme u Slobodnoj zoni Užice, on zavisi od veličine firme, kaže naš sagovornik.
– Grinfild prostora ima nekih 9,4 hektara, to je terminal preko puta Valjaonice, na putu preme Požegi sa desne strane. Tu su vlasnici zemlje Valjaonica bakra sa 60 % i Impol Seval sa 40 %. I ima tu još par parcela u okviru kruga, jedna od hektar i jedna od pedeset ari koje pripadaju Valjaonici bakra, i postoji braunfild prostor, koji je u Hali mesinganih cevi. Tu je ostalo nekih 3.500 kvadrata, i prostor Trešnjice u Krčagovu koji pripada Impol Sevalu.
Prema Trnavčevićevim rečima, interesovanje privrednika za Slobodnu zonu Užice uvek postoji.
– Ove nedelje bi trebalo da razgovaramo sa jednim proizvođačem nameštaja, a italijanska firma Famot je došla ove godine. Još neke italijanske firme se interesuju, s tim da svi investitori traže da je udaljenost od autoputa maksimalno pedeset kilometara, a od aerodroma sto kilometara. Neki to kažu i javno, a neki naravno ne, ali to je jedan od osnovnih preduslova za dovođenje većih investitora. Na žalost, mi ne možemo da utičemo na to. Ipak, autoput se gradi, tako da očekujemo kada bude bar 50% autoputa završeno, da će i interesovanje biti veće. Da li za grinfild ili braunfild investicije, to zavisi od samih investitora. Mi ne možemo unapred da kažemo za šta će biti zainteresovani. Za početak, sigurno da je braunfild interesantniji, a za grinfild je neophodno i veće učešće države i lokalne samouprave, jer oni traže određene subvencije da se izgradi, recimo hala.
Širenje Slobodne zone Užice će, kaže Trnavčević, zavisiti od zainteresovanosti potencijalnih investitora.
– Jedini prostor gde Užice može da se širi je prostor zone D, koji predstavljaju privatne parcele i to je nekom strategijom predviđeno za industrijsku zonu. Znači, ovde bi postojala slobodna zona koja je namenjena prvenstveno velikim uvoznicima i izvoznicima i industrijska zona koja bi bila namenjena manjim privrednicima koji su prvenstveno okrenuti domaćem tržištu. Tu ima 35 hektara.
– Pre nekoliko dana sam imao sastanak sa Upravom za slobodne zone koja je praktično grupacija pri Privrednoj komori, slobodnih zona i skladišta. U Srbiji trenutno ima trinaest slobodnih zona i saradnja je izuzetna, i sa Upravom za zone koja pripada Ministarstvu finansija, i sa Komorom, i sa SIEPA, na lokalu sa Kancelarijom za lokalni ekonomski razvoj i Regionalnom razvojnom agencijom. U grupaciji slobodnih zona pokušavamo da poboljšamo uslove za investitore, kao i za postojeće firme koje rade u slobodnim zonama u smislu novih poreskih i carinskih olakšica. S obzirom da se približavamo Evropskoj uniji, pokušavamo da zadržimo povlastice koje su osnovni pravci u kojima deluju slobodne zone. Praktično, to je poboljšanje uslova. Okolne zemlje, kao što je recimo Makedonija, imaju bolje uslove, tako da investitori, umesto u Srbiju, odlaze u Makedoniju.
U saradnji sa gradom Slobodna zona Užice trenutno radi na završetku plana detaljne regulacije, čime bi se u prostoru od devet hektara definisale parcele, što bi budućim investitorima olakšalo proceduru izdavanja dozvola.

Trnavcevic 4

– Očekujemo do kraja ove godine da on bude završen. Koristi grada Užica od slobodne zone ogledaju se, pre svega u velikom broju zaposlenih i firmi koje plaćaju poreze na teritoriji grada. Te firme opstaju i razvijaju se delom zahvaljujući slobodnoj zoni, a naravno da očekujemo i buduće investitore. Prvi je stigao, to je italijanska firma Famot, koja je počela u martu da doteruje prve mašine. Tu već petnaestak ljudi radi. Kako će se firma dalje razvijati ne zavisi od nas, već od njih.
Prema Trnavčevićevim rečima u svetu postoji preko 13.000 slobodnih zona. Neke su specijalizovane, a neke zauzimaju područja čitavih gradova.
– Slobodna zona Užice je više specijalizovana za industriju. Tu su firme koje već rade. Po mom mišljenju, perspektiva su firme koje bi bile povezane sa Valjaonicom bakra i Impol Sevalom i radile na doradi njihovih proizvoda. Naravno, i mašinska industrija i industrija koja već postoji tu, i koja bi se naslanjala i bila komplemetarna sa postojećim firmama.
Prema rečima našeg sagovornika, Slobodna zona Užice se ne meša u poslovnu politiku korisnika i da li će oni podizati nove kapacitete, ali, kaže, na ovom prostoru se u principu svake godine investira od 5 do 10 miliona evra u nove tehnologije.
– Grad nije učestvovao u izgradnji infrastrukture, jer je ovo praktično privatno zemljište Valjaonice bakara i Impol Sevala. Reč je o zemljištu koje je spremno za dolazak investitora i 90% infrastrukturno opremljeno. Postoji struja, voda, priključci za gas i svi ostali uslovi za izgradnju, eventualno hale.
Užice, inače, ima katalog lokacija potencijalnih slobodnih zona i njima raspolaže Kancelarija za lokalni ekonomnski razvoj- LER.
– I mi imamo katalog svih braunfild i grinfild lokacija i upućujemo na njih, ali, naravno da smo prvenstveno zainteresovani da firme dođu u Slobodnu zonu Užice. Ukoliko su to manje firme koje rade za domaće tržište, upućujemo ih na grad i člana Gradskog veća zaduženog za privredu ili LER- objašnjava Trnavčević i dodaje
da bi firme bile deo Slobodne zone Užice, moraju i fizički da budu deo nje.
Od trinaest slobodnih zona u Srbiji, užička je četvrta po rezultatima i ukupnom obimu investicija. Trenutni broj korisnika usluga zone je jedanaest, sa svim uslužnim preduzećima. Broj zaposlenih je 1.950, a vrednost ostvarene proizvodnje 199 miliona evra. Vrednost ostvarenog izvoza je 171 milion evra, a vrednost investicija oko 4 miliona evra.
– Neke druge slobodne zone, poput zone u Smederevu, koje imaju i Dunav i luku i autoput, imaju bolju poziciju nego Užice, ali mi se ne osvrćemo na to i pokušavamo da dovedemo investitore, nezavisno od naše pozicije. Slobodna zona Užice i slobodna zona u Priboju su praktično jedine dve zone koje su van koridora deset. Većina je vezana za koridor od Subotice, preko Novog Sada do Pirota. Po prometu, prva je slobodna zona u Kragujevcu, koja je vezana za Fiat, a posle nje su Pirot i Subotica.
Kako objašnjava Trnavčević, Slobodnom zonom Užice upravljaju tri člana Skupštine koju čine direktori Valjaonice bakra i Impol Sevala i gradonačelnik Užica. U slobodnoj zoni Užice radi devet zaposlenih, a prihodi su 70% od usluga špedicije i 30% od ugovora o obavljanju delatnosti.
– To su neke vrste fiksne naknade, koju svi korisnici plaćaju društvu za upravljanje slobodnom zonom. Mi smo praktično društvo za upravljanje slobodnom zonom, kao firma, i ostvarujemo dobit svake godine. Nismo na budžetu, i nemamo nikakve veze sa budžetskim finansiranjem. Većinski smo privatna firma, jer su osnivači dve privatne kompanije, a grad je vlasnik jedne trećine. Resorno nam je Ministarstvo finansija, odnosno Uprava za slobodne zone, koja nas kontroliše u smislu zakonskog poslovanja. Kako se povećavao posao proteklih godina, tako smo i mi povećavali broj zaposlenih.
Prema rečima našeg sagovornika, jedna od prednosti slobodnih zona je što u svakoj od njih postoji carinski referat, tako da se sve obavlja u toku jednog dana. Cilj Slobodne zone Užice je prvenstveno da privuče direktne investicije iz inostranstva, a jedan od osnovnih hendikepa grada Užica je što ne raspolaže velikom površinom zemljišta u svom vlasništvu, za razliku od drugih gradova u Srbiji.

LJ.K.

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.