početak AKTUELNO Marketing

Marketing

od Toni Stanković
1,K pregleda

– Nekada se, bežeći od stvarnosti, odlazilo u bioskop, ali, očigledno, taj celuloidni svet, više nije dovoljan da nadvlada sadašnje kreatore dobro uređenog haosa, pa je sve više ljudi krenulo da šeta i vozi biciklu po okolnim brdima i selima, dakle, i fizički bežeći od mentalnog terora –

KUD PLOVI OVAJ BROD

Toni Stanković

Možda je u pitanju generacijska jadikovka, ali, skoro svi ljudi sa kojima razgovaram, čude se neverovatnom egocentrizmu novih generacija i apsolutnoj nezainteresovanost za bilo kakvu zajedničku ideju. Sa druge strane, masovna kakofonija, koju proizvode društvene mreže, dovela je do neumerenih i neiskrenih hvalospeva o svemu i svačemu, najčešće potpunih stupidarija, proglašenih, od strane raznih tupadžija, vrhunskim patriotizmom ili lokalpatriotizmom. To besomučno ponavljanje i nekritičko prihvatanje nebuloza, uglavnom je nastalo zbog potpune nezainteresovanosti novih generacija za klasično obrazovanje, kao i totalne površnosti, jednostavno, jednoj stvari se maksimalno posvećuje pažnje ne duže od 15 sekundi. Očigledno da je to vlast shvatila, pa je iz naših medija realan život potpuno potisnut, a u ogromnim količinama, čak i u ovo najsporije avgustovsko letnje vreme, proizvode gomilu besmislenih i nepotrebnih vesti, o nekakvim uspesima i projektima, koji to i nisu, jer će se, skoro svi, desiti u nekoj tamo, svetlijoj budućnosti.

Svakodnevno nas budžetski činovnici zatrpavaju nekakvim senzacionalnim vestima o okruglim stolovima, idejnim projektima, generalnim planovima, radnim sastancima, dogovorima, pregovorima, nacrtima, sve u futuru, i to dalekom, tako da, u toj zaglušujućoj buci, čak i najpromućurniji, više ne mogu da odvoje bitno od nebitnog, laž od istine. Naš je život postao puka propaganda i marketing. Ja sam pokušao od tog ispiranja mozga da se odbranim, tako što sam prestao da pratim elektronske medije, ali, bežanje od problema nikada nije rešavalo stvar, a i više puta sam doveo sebe u neprijatnu situaciju, morao sam se pravdati „dobro upućenim“ agresivcima, kako to, ja „novinar“, a nemam pojma šta se zbiva i, kako to, samo meni, smetaju uspesi ove vlasti, koje svi, osim mene, primećuju na svakom koraku. Dakle, ne samo da kritika nije poželjna, već se zahteva i aktivna podrška kreiranom besmislu. Iskreno, ta presija prilično urniše psihu i sve je veći broj nas koji, svesno ili nesvesno, bežimo od tog „silovanja pameti“ po okolnim brdima i planinama. Nekada se, bežeći od stvarnosti, odlazilo u bioskop, ali, očigledno, taj celuloidni svet, više nije dovoljan da nadvlada sadašnje kreatore dobro uređenog haosa, pa je sve više ljudi krenulo da šeta i vozi biciklu po okolnim brdima i selima, dakle, i fizički bežeći od mentalnog terora.

I, kako su u pitanju bajke, a ne realnost, nema tu šta posebno ni da se komentariše, jer nema nikakve svrhe komentarisati nešto što se nije desilo, nešto što nije činjenica, nego tek tamo neki plan, koji se i ne mora ostvariti. Dakle, sadašnjicu više nemamo, u opciji su samo planovi za svetlu budućnost, koja nas čeka, tu, iza ćoška, ako ne prvog, onda drugog, ako ne drugog, onda trećeg, ako ne trećeg, onda…. Tuneli, obilaznice, kružni tokovi, auto-putevi, aerodromi, zdrav vazduh, čiste ulice, Sloboda u prvoj, Zvezda u ligi šapiona…. Ekonomija nikad bolja, od 45. do danas…. Narode moj, razvuci to tužno lice u osmeh, idu bolji dani…. Pa zar više verujete rođenim očima, nego meni? I u to ime, evo dva zanimljiva podatka, da ih ja javno objavim, kad već niko drugi neće. Vidimo se za tri nedelje, do tada će i vladu formirati, tek onda ima sve da nam procveta…

Toni Stanković

baron minhauzen

Smanjena potrošnja hleba u Srbiji

– Evo zanimljivog komentara sa sajta makroekonomija.org o potrošnji hleba u Srbiji –

Za poslednjih devet godina potrošnja hleba u Srbiji je pala za 17,97 kilograma po stanovniku, pa smo se po tome približili evropskim standardima. Tako pokazuju podaci iz analize o potrošnji hleba u Srbiji, po kojima je 2006. godine za 365 dana svako od nas pojeo po 101,5 kilograma, a devet godina kasnije samo 83,71 kilogram. Dakle, potrošnja hleba u Srbiji za poslednjih devet godina smanjena je za 17,79 kilograma godišnje ili za 17,53 odsto! Ta potrošnja je manja čak za 290 grama od onoga što godišnje pojede jedan Nemac, pa glas koji Srbe bije da jedu najviše hleba u Evropi odlazi u istoriju.
Stručnjaci imaju različita mišljenja o tome zašto je došlo do tako drastičnog pada konzumiranja nekada najzastupljenije životne namirnice u Srbiji. Jednima je to signal da je siromaštvo otišlo toliko daleko da više ni sirotinjsku namirnicu ne možemo da priuštimo u dovoljnim količinama, dok drugi tvrde da nas je način života naterao da batalimo hleb. Objašnjenje stručnjaka je da njive sve više obrađuju mašine, tako da se seljaci (u Srbiji postoji 631.000 gazdinstava) sve manje fizički troše. To zahteva i manju potrošnju slanine i hleba na njivi, posle teškog fizičkog rada. Nauka tvrdi da se ljudi danas sve više hrane u pekari, jer im je to jeftinije, nego da naprave ručak. To ukazuje na to da nam je pao životni standard, ali i tempo života je takav, da je značajan broj ljudi, zbog posla, odsutan od kuće, pa ne kupuju hleb, već jedu van kuće. Zato kupuju peciva, koja su često, zbog svojih dodataka, mnogo nezdravija od hleba, koji je značajna životna namirnica.

hleb

POTROŠNJA HLEBA PO REGIONIMA
Beograd 70 kilograma
Vojvodina 81,41
Šumadija i Zapadna Srbija 89,94
Južna i istočna Srbija 92,07 kilograma

POTROŠNJA HLEBA PO STANOVNIKU U SVETU
Nemačka – 84 kilograma
Srbija – 83,41
Danska – 72
Austrija – 70
Italija – 66
Belgija – 65
Holandija – 60
Španija – 57
Velika Britanija – 37

Trećina poreza odlazi na plate budžetlijama

A evo i vrlo zanimljive statistike, koja se kod nas, ili krije, ili nikoga ne zanima. Prilično je skandalozan podatak da se blizu 30 posto budžeta troši na plate zaposlenih, pogotovu što u ovim podacima nema i indirektno finansiranih plata, a kojih je barem još 50 procenata od ovog broja.

2014. godina – Učešće rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima lokalnih samouprava (Izvor: Obračun Fiskalnog saveta na osnovu podataka Uprave za trezor )

ČAJETINA 9,5%
BAJINA BAŠTA 16,0%
NOVA VAROŠ 19,6%
BEOGRAD 20,2%
UŽICE 26,0%
ČAČAK 28,8%
POŽEGA 29,1%
Fiskalni savet podržava nameru da se deo sredstava sa lokalnog nivoa vrati u republički budžet. Fiskalni savet podržava sistemski i objektivan okvir za raspodelu transfernih sredstava lokalnim samoupravama.

2015. godina – učešće rashoda za zaposlene u ukupnim rashodima JLS
ČAJETINA 7%
BAJINA BAŠTA 13%
NOVA VAROŠ 13%
BEOGRAD 18%
UŽICE 22%
POŽEGA 24%
ČAČAK 26%

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.