početak GRADSKAINFO Vanredno stanje

Vanredno stanje

od nedelja
734 pregleda

KURSISTA KARLA ŠMITA IZ NAŠEG SOKAKA
„U Vladičinom Hanu ih se okupi 4, u Gradištu ih se okupi 11, u Golubcu ih se okupi 9, u Odžacima između 0 i 17 i svi ih trpimo sve vreme. Okupi ih se 1500 ovde, zauzmu sve ulice po Beogradu. Ćutimo, demokratija, sve je u redu“. Ove reči izgovorio je Aleksandar Vučić na sednici proširenog sastava Izvršnog i Glavnog odbora Srpske napredne stranke u „Sava centru“, pred više hiljada delegata, uoči velikog mitinga SNS 19. aprila.
Tih nekoliko ljudi po opštinama u Srbiji i, po Vučićevoj matematici, ukupno 1500 njih u Beogradu toliko su beznačajni da ih u zbiru nema koliko je bila delegata SNS tog dana u Velikoj sali „Sava centra“. Uprkos tome, Vučić je dobar deo svog izlaganja posvetio upravo tom statistički zanemarljivom delu stanovništva i proglasio ih sledbenicima jednog fašiste i dvojice tajkuna. To je dobro dokumentovana protivrečnost autoritarnih režima u kojim se protivnici degradiraju do nivoa političkog ništavila, ali im se istovremno pripisuje takva subverzivna moć, da je potrebno mobilisati i vojni vrh za preventivno sprečavanje državnog udara.
Konstantno održavanje te vrste tenzije neophodno je, jer Vučić vulgarno, ali dosledno sledi političku filozofiju Karla Šmita, prema kojoj je specifično političko razlikovanje, na koje se mogu svesti političke radnje i motivi, razlikovanje prijatelja i neprijatelja. Isključivost Vučićevog javnog diskursa i politička supstanca njegove vladavine je oštra i stalna podela na one koji hoće da sruše Srbiju i one koji ozbiljno i odgovorno rade za njenu budućnost. To je ključna politička podela koju Vučićeva propagandna mašinerija, iz dana u dan, servira javnosti i koja nas dovodi do drugog važnog pojma iz Šmitove političke filozofije. To je pojam vanrednog stanja.
Vanredno stanje je veoma složen pojam koji je teško definisati, jer se nalazi na granici prava i politike. Najstroži pokušaj da se zaokruži jedna teorija vanrednog stanja jeste delo Karla Šmita. Uglavnom ga nalazimo u Šmitovoj knjizi „Diktatura“, kao i u eseju „Politička teologija“. U najkonsekventnijem smislu, vanredno stanje se pokazuje kao legalna forma onoga što ne može da ima legalnu formu. U tom smislu Vučićev režim je jedno uopštavanje vanrednog stanja.
Prema italijanskom filozofu Đorđu Agambenu, jednom od najpronicljivijih tumača Šmitove misli, osobenost vanrednog stanja je odvajanje sile zakona od zakona. Vanredno stanje definiše režim zakona u kojem norma važi, ali se ne primenjuje, a akti koji nemaju vrednost zakona otuda dobijaju vrednost ili snagu zakona. Pisani i nepisani sporazumi predsednika republike su iznad Ustava, nelegalna gradnja i nezakonito poslovanje se ozakonjuje, ako ste u krugu osoba bliskih predsedniku ili njegovom bratu, javni resursi i budžetska sredstva se protivzakonito i neskriveno uzurpiraju ako to naredi predsednik. Ono što ne bi smelo da ima dejstvo zakona postalo je zakon i legitimno se sprovodi kao deo poretka, mimo zakonom definisanog monopola prinude.
Ali, jednom kada je vanredno stanje postalo pravilo, valja se pribojavati da to skretanje privremene i izuzetne mere u tehnici vladanja ne dovede do gubitka razlikovanja ili, preciznije, legitimisanja svih oblika pravnog nasilja. U krajnjem slučaju, kako primećuje Agamben, to znači da se sila zakona koleba kao neodređeni element kojeg može da potražuje čas državni autoritet, čas autoritet neke antirežimske ili revolucionarne organizacije. Ovde dolazimo do važnog trenutka analize.
Vučićeve optužbe za nasilje opozicije su politička izlazna strategija iz situacije u kojoj on kao nasilnik nad zakonom mora da nađe opravdanje za svoje nasilje ili da skrene pažnju javnosti sa njega. Vučić se pribojava organizovanog nasilja i zato ga tako često spominje i provocira dok još nije eskaliralo i sazrelo, jer je on kao državni autoritet i tehnolog permanentnog vanrednog stanja izgubio legitimitet, zasnovan na zakonu, da mu se silom suprotstavi kada se to desi. Kvalitativne razlike u primeni režimskog i antirežimskog nasilja u tom slučaju ne bi bilo, sve bi se svelo na to ko će biti jači. To su pravila igre koje je Vučić uveo i on vrlo dobro zna kako se igra ta igra i šta bi sve mogao da bude njen konačni ishod.
Protesti opozicije su vanredna mera i pokušaj vaninstitucionalne borbe za izlazak iz vanrednog stanja koje je režim Aleksandra Vučića implementirao. Koliko god funkcija velikog mitinga Srpske napredne stranke zakazanog za 19. april bila demonstracija moći nad opozicijom, to je izvesno znak dekadencije Vučićevog režima, jer je, po definiciji, nadmoćnija vlast u političkoj borbi počela da koristi iste metode kao podređena opozicija. To je implicitno priznanje da je vlast samu sebe delegitimisala kao autoritet zasnovan na zakonu i da joj je preostalo samo da se služi manje ili više ogoljenom silom.
To je jedna od posledica primene Šmitove definicije političkog u praksi. Karl Šmit je, kao zakleti antiproceduralista, na tragu Rusoovih ideja o neposrednoj plebiscitarnoj demokratiji, bio decidiran u tome da je jedini garant demokratije i u velikim nacionalnim državama, poput Francuske ili Nemačke (kao suprotnost Rusoovoj Ženevi ili grčkim polisima u kojima je neposredna demokratija bila moguća) aklamativno okupljanje naroda na trgovima i ulicama, bez obzira na broj ljudi koji se okupio, povod ili cilj. „Dovoljno često je potvrđeno iskustvo da svako, pa i prividno, isprva nepolitičko narodno okupljanje, u sebi sadrži neočekivane političke mogućnosti“, pisao je Šmit.
Iz tog razloga predsednik republike ne može da ne pomene, koliko god sugerisao da su oni beznačajni, onih 9 ljudi iz Golubca ili 11 iz Gradišta, koji se već mesecima okupljaju na ulicama. Samo njihovo pominjanje, angažovanje svih državnih resursa i organizovanje kontramitinga protiv te šake jada, kako to kaže požeški naprednjački satrap, priznanje je sa najvišeg vrha da su oni jednako važni, ako ne čak i važniji, od hiljada poslušnika koji će se autobuskim konvojima 19. aprila sjatiti u Beograd.

Aleksandar Divović

 

Comments

comments

Povezani tekstovi

Napišite komentar

* Koristeći ovaj obrazac slažete se da podatke čuvamo i koristimo na našem sajtu.