NOVO NA TRŽIŠTU SRBIJE
Posle dve godine od ideje, od pre dva meseca, „Nova pekara“ je na tržište izbacila još jedan proizvod – hleb od spelte. Mile Paunović, vlasnik „Nove pekare“, kaže da se ideja o proizvodnji hleba od spelte dugo „pekla“ i polako sprovodila u timu koji čini ovu pekaru.
– Razmišljali smo o hlebu od spelte, ali nismo bili u prilici da nabavimo stalni izvor sirovina. Ta biljka je u današnje vreme nešto novo, iako je skoro najstarija žitarica. U stvari, to je vrsta žitarice koja je rasla kao samonikla. Ljudi su je koristili u ishrani i pre nove ere. Zbog niskog prinosa, nisu je mnogo proizvodili, već su počeli da je modifikuju i tako se došlo do pšenice. Međutim, ima onih, ali vrlo malo, koji su počeli ponovo da je gaje. Tražili smo izvore i došli smo do čoveka iz okoline Nove Varoši, koji je poljoprvredni agronom i koji je ozbiljno počeo da uzgaja speltu. Pošto smo planirali ozbiljnu proizvodnju proizvoda od spelte, mi smo morali da rezervišemo veće količine, da imamo stalni izvor. Kada smo to obezbedili, pre dva meseca smo krenuli ozbiljnu proizvodnju hleba od spelte, uz savete stručnjaka. Naravno, sve se bazira na domaćoj kuhinji, na tradicionalnim pećima – rekao je Mile Paunović.
Hleb od spelte se proizvodi u gramaži od 100 do 300 grama. Prema rečima vlasnika „Nove pekare“ hlepčići su naišli na pozitivan odgovor kod kupaca i najčešće kupuju količine od 150 do 200 grama.
– Prema svojstvima te žitarice dovoljno je od 150 do 200 grama tog hleba da zadovolji potrebe organizma. Ono što sigurno znamo je da spelta pospešuje varanje i ubrzava pražnjenje creva (u integralnoj formi sadrži znatnu količinu ceuloze), normalizuje telesnu težinu (čišćenje organizma), idealna dijetalna hrana, ojačava imunitet (povećava otpornost, ubrzava oporavak), ojačava nervni sistem, potpomaže stvaranje crvenih krvnih zrnaca, dugotrajna upotreba obezbeđuje svežinu i izdrživost organizma i u poznim godinama), alergije i osetljivost na gluten su veoma retki, sadrži veliku količinu kalcijuma, a veoma je pogodna, i zato je i ja koristim, jer mogu da je jedu ljudi sa šećernim bolestima. Pored toga ima veliki sadržaj vitamina B1 i B2, dosta selena i mnogo toga još što može da poboljša stanje organizma – naveo je Paunović.
Za trinaest godina postojanja „Nove pekare“ proizvedena je široka lepeza proizvoda poput hleba vodeničara, ražanog hleba, hleba od lana, heljde, raži ili kombinacijom ovih žitarica. Sve se zasniva na zdravoj ishrani.
– Sve to što radimo prati nas „Unimiler tehnolog“ iz Valjeva sa njihovim stručnim timom, naročito kada su u pitanju beskvasni hlebovi. Suština toga se bazira na zdravoj hrani i ljudi su spremni da plate kvalitet, koji im mi garantujemo. Imamo mi i ove klasične hlebove, ali nikada hleb koji se pravi pritiskom na dugme ne može da se poredi sa hlebom koji se ručno radi i peče u šamotnim pećima – dodao je vlasnik „Nove pekare“.
A kako dolaze do novih ideja i recepata, Paunović kaže da je to malo duži proces.
– Dođemo do recepta starih ljudi. Onda mi te recepte razmotrimo, gledamo šta treba da se doda, oduzme, jer u našem preduzeću imamo ekipu iskusnih ljudi koji su, kako mi to kažemo, pravi šmekeri, odnosno imaju osećaj za ukus i miris. Oni probaju više tih recepata koje sastave, imamo sastanke na kojima pričamo o tome, a onda često ponudimo potrošačima na probu, pa tražimo njihovo mišljenje. Kada čujemo da je mišljenje potrošača pozitivno, onda angažujemo tehnologe koji to usavrše. Tako smo uradili i sa hlebom od spelte. Naši kupci su pre zvanične proizvodnje nosili kući da i njihovi ukućani probaju taj hleb i kada smo naišli na pozitivan odgovor, onda smo krenuli po redu, a to je dobijanje sertifikata i prateću dokumentaciju, i na kraju je usledila velika proizvodnja i stavljanje u promet – objasnio je Mile Paunović.
U „Novoj pekari“ se nadaju da će hleb od spelte dostići popularnost njihovog proizvoda „ćabate“, koji je 2011. godine osvojio zlatnu medalju na Novosadskom sajmu. Ovaj hleb je italijanskog porekla, a u „Novoj pekari“ se pravi ručno, na tradicionalni način, po receptu nedavno preminulog Miletovog brata, majstora pekarstva Miša Paunovića. Komade testa nije moguće mašinski obrađivati, jer bi im se time izgubile velike šupljine, koje su na rubovima glatke i masno sjajne, a po kojima je „ćabata“ prepoznatljiva.
Pored ručne izrade zdravih hlebova iz tradicionalnih peći, postoji još jedan moto „Nove pekare“, a to je da se potrošaču ponudi što svežija roba. Zato imamo više dostavnih vozila, koji odmah hleb ili bilo koji drugi proizvod, pravo iz peći, isporučuju u prodavnice. Pored toga, veoma je bitna i usluga. Zato su naši radnici obučeni da o svakom hlebu znaju sve pojedinosti. Skoro smo angažovali agenciju iz Novog Sada za prodaju i unapređenje trgovine, koji su sedam dana bili ovde i imali predavanja, posebno za poslovođe, posebno za radnike. Ljudi iz te agencije su predavali o tome kako organizovati proizvodnju, a poseban akcenat je bio stavljen na usluge i kako dočekati kupca. Mi uvek govorimo da preduzeće čine ljudi, a ne mašine i oprema. Pored toga, u radnjama imamo flajere, koje delimo kupcima, kako bi se što bolje upoznali sa našim proizvodima. Takođe, 99 posto ljudi koji imaju problema sa varanjem i šećerom su naši kupci – rekao je naš sagovornik.
Inače, pekarstvo u porodici Paunović ima bogatu tradiciju u proizvodnji pekarskih proizvoda. Ovim poslom prvo je počeo da se bavi Miletov deda Blagoje, koji je, po dolasku sa Solunskog fronta, bio upravnih kujne u užičkoj bolnici, a zatim Miletov otac Radiša, koji je penzionisan kao pekar iz „Sreten Gudurića“. I Mile i njegova supruga su radili u tom preduzeću, ali su odlučili da napuste i posvete se svojoj pekari. Onda je Mile, uz pomoć brata Miša, osnovao „Novu pekaru“, koja je počela samo sa jednom pećnicom.
– Sada mi dosta pomažu članovi porodice, a nadam se da će i moji unuci nastaviti ovu tradiciju proizvodnje na stari način uz ručno mešanje i šamotne peći, jer samo tako pekara ima dušu – zaključio je Mile.
Danas „Nova pekara“ ima 18 stalno zaposlenih, tri maloprodajna objekta, proizvodni pogon i magacin.
Z. G.