Mesna zajednica Vrutci
Predsednik Mesne zajednice Vrutci Miloje Stevanović, u razgovoru za Užičku nedelju, kaže da je ova mesna zajednica pre izgradnje brane na jezeru Vrutci imala preko 700 domaćinstava, da bi danas taj broj spao na oko 130, na velikoj površini koju obuhvata ova mesna zajednica.
– Do 2004. godine na Vrutcima ni jedan asfaltni put nije urađen. Te godine je počeo da se obnavlja manastir Rujan, i nešto je u tom periodu počelo da se radi, ali je najviše urađeno u periodu od 2008. do 2012. godine. Tada je uloženo blizu trideset miliona dinara u sanaciju brane, a isto toliko u putnu infrastrukturu, sportski teren, objekat mesne kancelarije i seoske vodovode – kaže Stevanović i dodaje
– Posle trideset godina, počeli smo da radimo na obilaznici oko jezera 2011. godine i uradili smo 1.450 metara te godine. Sadašnja gradska vlast je 2012. godine donela odluku da će nastaviti radove na brani Vrutci, pa su u 2013. godini uradili 450 metara, za tri i po miliona dinara, a prošle godine je, zajedno sa opštinom Čajetina, spojen deo puta prema Tripkovi. Ove godine je bilo predviđeno planom da se nastave radovi, ali ništa nije urađeno. Sada se protežira priča da je to teritorija opštine Čajetina, a mi tvrdimo da je taj put ušao u eksproprijaciju 1981. godine i da pripada gradu Užicu. Ostalo je da se asfaltira još 12,6 kilometara, a kasni se, jer nije počelo da se blagovremeno radi. Deo Vrutaka čak nema ni vodvod. Pet domaćinstava je samo dovelo vodu, a deset njih nema nikakav priključak. Onaj deo Vrutaka što ima vodu, tu vodovod funkcioniše perfektno.
Trenutno MZ Vrutci ima na računu mesne zajednice 1,4 miliona dinara od grada i nešto sopstvenih sredstava.
– Imamo da uradimo dva putna pravca, za Anđiće i Stevanoviće, od tog novca, ali i dosta atarskih puteva bi trebalo da se uradi. Ove godine je obećano samo nekih 350 metara. To su seoski putevi koje koriste registrovana poljoprivredna domaćinstva za šumu, njivu, livadu i treba da se izvrši proširenje, nasipanje i valjanje tih puteva.
Upitan da kaže da li je mesna zajednica Vrutci, kao mala seoska mesna zajednica, u težoj poziciji u odnosu na ostale. koje imaju veći broj stanovnika, Stevanović kaže:
– S jedne strane, jesmo u težoj poziciji, ali sa druge i nismo. Bioska je recimo velika mesna zajednica i ona ima 15 članova saveta MZ, gde je zastupljeno 15 zaseoka i oni nemaju adekvatna sredstva da bi uradilo svake godine nešto u svakom od tih zaseoka, tako da je nas manje i to dosta bolje funkcioniše. Gledamo u svakom trenutku da jedni drugima pomognemo.
Pomoć za Anđića
Nedavno je meštaninu Vrutaka, Stanoju Anđiću, izgorela drvena kuća, nakon što su se zapalile instalacije. Srećom nije bilo povređenih, ali je šteta totalna, te ovaj stanovnik Vrutaka trenutno pronalazi smeštaj kod svojih komšija. MZ Vrutci i Grad Užice su pokrenuli akciju da se pomogne Anđiću i reši njegov stambeni problem.
– Naša ideja je da mu se napravi montažni objekat i opremi pokućstvom, pa ovim putem apelujemo na sve one koji mogu da pomognu, da se odazovu pozivu za pomoć našem sugrađaninu- kaže za UN predsednik MZ Vrutci Miloje Stevanović.
– Do kraja ove godine nastojaćemo da pomognemo ovih pet domaćinstava koji nemaju vodu, da dobiju priključak. MZ Vrutci se, inače, snabdeva vodom sa teritorije drugih mesnih zajednica, a najviše iz Bioske. Dat je rok Gradskoj upravi do iduće godine da svi seoski vodovodi postanu deo gradskog vodovoda i da budu pod ingerencijom JKP Vodovod, ali mislim da je taj rok nerealan. Dosta seoskih vodoovoda nema adekvatnu projektnu dokumentaciju, zatim, održavanje tih vodovoda za JKP Vodovod je skupo, jer nema velikih prihoda sa tih vodovoda, a i voda bi bila dosta skuplja za domaćinstva. Naš interes je, međutim, da je imamo, pa makar ona bila i skupa. Voda generalno nije skupa, a svi koji govore suprotno, ne znaju šta znači živeti u domaćinstvu bez vode.
– Od sredstava mesne zajednice pokušavamo ove godine da uradimo i jedan ataraski put- objašnjava Stevanović situaciju u MZ Vrutci.
Kakava je stanje na jezeru Vrutci sa koga se Užice decenijama snabdevalo čistom vodom, kada je reč o vikendašima i nelegalnoj gradnji, Stevanović kaže da je u Vrutcima vrlo malo divlje gradnje, a da svi objekti koji su na hiljadu metara od jezera, nisu sporni, jer su van zaštićene zone.
– U jednoj šumi imaju neka dva objekta, od kojih je jedan izgoreo i postavljena su dva objekata u Đokića zalivu, na temelju kuća koje su nekada postojale, pa su srušene. Užičani malo znaju da grad Užice nije svuda oko jezera Vrutci vlasnik zemljišta, taj kilometar od obale jezera, pa primera radi ima domaćinstava koja imaju parcele do samog jezera, jer te parcele nisu oduzete. S druge strane meštanima je zabranjeno da obrađuju te percele, a moraju da plaćaju porez. Ukupno gledano većina objekata koji su izgrađeni u blizini jezera Vrutci je izgrađeno na državnom zemljištu, a sa bioštanske strane jezera ih ima mnogo više.
– Nama u MZ Vrutci je najveći problem nedostatak privredne aktivnosti, zahvaljujući kojoj bi ljudi živeli i opstali na ovom prostoru. Imamo milion nekih prepreka i zabrana kada je u pitanju korišćenje zemljišta, a nemamo drugi način da preživimo, izuzev poljoprivrede. Porezi koji su nam nametnuti od ove vlasti…mi to do sada nismo doživeli.
LJ.K.